EU je i dalje suočena sa sigurnosnim izazovima, a u medijima se često čuje da je potrebna bolja razmjena informacija između zemalja članica. Obzirom da je Parlament više puta tražio informacije od Komisije i Vijeća, ovo je pitanje postavljeno na današnjoj plenarnoj sjednici, a zastupnicima su se obratili povjerenik Julian King i predstavnik Vijeća Ian Borg.
„Ovo je idealna tema kojom možemo pokazati da nijedna država ne može djelovati sama, posebno kad su migracije i terorizam u pitanju. Stoga je neophodna suradnja i obvezna razmjena informacija među državama članicama. U posljednjim terorističkim napadima ne samo da države članice nisu surađivale, nego ni pokrajine, ni neke gradske četvrti nisu bile spremne dijeliti podatke. Prema Lisabonskom sporazumu Europski parlament je dobio pravo suodlučivanja pa samim tim više i suodgovornosti u kreiranju direktiva. Točno je da trebamo više tehnike i ljudi, a manje birokracije, što znači da je interoperabilnost ključna. Pozivam Vijeće i Komisiju da nam pomognu da postanemo dio Schengenskog sustava i sudjelujemo u obveznoj razmjeni informacija u borbi protiv terorizma“, izjavila je Dubravka Šuica.
Hrvatskoj je nakon ulaska u EU prije 3 i pol godine sljedeći najveći izazov i cilj - priključenje schengenskoj zoni.
Europska komisija obvezala se pružiti sredstva i ekspertizu i poziva države članice na razmjenu znanja. Sutra će se glasovati i o direktivi o suzbijanju terorizma, prema kojoj će države članice biti obvezne razmjenjivati podatke u kaznenim postupcima, bilo u istragama ili kaznenom gonjenju.
Bolja primjena postojećih instrumenata je ključna, a glavni instrument jest Schengenski informacijski sustav (SIS). Prema podacima Europske komisije broj upozorenja koje su izdale države članice porastao je, ali treba još puno posla kako bi SIS tehnički i operativno bolje funkcionirao.
