Na Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u Europskom parlamentu razgovaralo se o Jadransko - jonskoj strategiji. Zastupnica Dubravka Šuica, izvjestiteljica u sjeni odbora ENVI, istaknula je glavne ciljeve ove strategije kao što su promicanje održivog gospodarskog i socijalnog blagostanja regije putem rasta i stvaranja radnih mjesta, povećanjem privlačnosti, konkurentnosti i povezanosti regije, a istovremeno čuvajući okoliš te obalni i morski ekosustav.
''Ne treba zanemariti niti integraciju država zapadnog Balkana koje gravitiraju ovoj regiji. Strategija koja se bazira na makroregionalnom pristupu može dati dobru podršku integraciji balkanskih i istočnoeuropskih država u Europu. Jedna od važnijih komponenti jest da države koje nisu članice EU moraju poštovati EU standarde, posebno kada je riječ o području otpada i otpadnih voda. Potencijal Jadransko jonske regije je velik i može se postići samo zajedničkim i koordiniranim naporima svih zemalja u regiji, ali sa značajnim sudjelovanjem lokalnih vlasti'', istaknula je Šuica.
Regija uključuje osam zemalja u kojima živi preko 70 milijuna ljudi što je ključno za jačanje geopolitičkog kontinuiteta Europe. Od tih osam zemalja, četiri su članice EU-e (Hrvatska, Grčka, Italija i Slovenija), a četiri nisu (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna gora i Srbija).
Okoliš je pod velikim pritiskom s obzirom na neodržive turističke aktivnosti koje utječu na vodu, kopno i biološku raznolikost. Zbog svoje plitkoće i poluzatvorenosti, Jadransko more je podložno zagađenju tako da aktivnosti poput prekomjernog ribarenja, ispuštanja otpada i kanalizacije u more i pomorskog prometa predstavljaju ozbiljnu prijetnju morskoj flori i fauni, kao i ljudskom zdravlju.
"Potrebno je više teritorijalnih integracija i povezivanje Jadransko jonskog bazena je povezivanje članica koje imaju iste interese. Izražavam zabrinutost zbog poticanja na eksploataciju i istraživanje nafte i plina, zato je potrebno što prije izraditi studiju koja će jasno utvrditi utjecaj na okoliš, ali i na turizam. Isto tako pomorski promet, pogotovo 'Cruising' turizam, je potrebno posebno regulirati s obzirom na velike emisije stakleničkih plinova, ali i sumpora, kako bi ga učinili održivim'', zaključila je Šuica.
