Na Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta zastupnici su raspravljali o nacrtima izvješća o zemljama Zapadnog Balkana - Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji -  kojima Europski parlament daje svoje stajalište na Izvješća o napretku Europske komisije i situacijama u pogledu njihovog pristupanja Europskoj uniji. Izvjestitelji za Makedoniju i Crnu Goru po prvi puta su predstavili nacrte izvješća, dok su izvješća o BiH i Albaniji već u fazi razmatranja amandmana.

Vezano uz izvješće o BiH, zastupnica Šuica, potpredsjednica Odbora i potpredsjednica Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom pohvalila je izvjestitelja Cristiana Predu za vrlo dobro izvješće i kompromisne amandmane, te hrabar jezik kojim se koristio. „Svi znamo za unutarnje političke probleme u BiH i svjesni smo da postoje utjecaji ostalih zemalja poput Rusije i Turske. Svaki unutarnji konsenzus je potreban, ali moramo imati na umu jednakopravnost sva tri naroda. Želim naglasiti da Hrvati još uvijek nemaju sva prava koja im pripadaju prema propisima, pa i prema samome Daytonu. Ne smijemo se zavaravati  i zaboraviti države Zapadnog Balkana, koje bi trebale biti visoko na dnevnom redu EU. Posebno me veseli što postoji kontinuitet u izvješćima kada se radi o federalizmu, decentralizaciji, supsidijarnosti i legitimnom predstavljanju svih triju naroda“, izjavila j e zastupnica tijekom rasprave.

Zastupnica Šuica potvrdila da je Albanija ostvarila napredak u pet ključnih poglavlja, no da ostaje problem u području zaštite okoliša. Također je naglasila da je neophodna regionalna suradnja te je pohvalila  dobrosusjedske odnose. Spomenula je i da Hrvatska i Albanija imaju zajedničke interese, posebice vezano uz Jadransko-jonsku autocestu i plinovod.

O izvješću o Makedoniji, zastupnica je naglasila da je potrebna stabilna vlada koja će provoditi reforme, provesti dogovor iz Pržina iz 2015. godine i vratiti Makedoniju na njezin euroatlantski put. Izvješće o Crnoj Gori zastupnica je ocijenila kao uravnoteženo, no dodala je da će podnijeti nekoliko amandmana. „Pozitivno je što se Crnu Goru ocjenjuje kao najuspješniju zemlju kandidatkinju, ali želim spomenuti i ukazati na neke manjkavosti poput neriješene granice s Hrvatskom, a to je pitanje poluotoka Prevlake, zatim poštivanje odredbi o sukcesiji bivše Jugoslavije u pogledu vojne imovine. Smatram da euroatlantske integracije moraju ostati prioritet crnogorske vanjske politike. Vidi se da je Crna Gora postigla određeni napredak u pregovorima, međutim ostaje još mnogo posla, posebice što se tiče iskorjenjivanja korupcije te u borbi protiv organiziranog kriminala& ldquo;, zaključila je zastupnica  Šuica.