U razmjeni mišljenja s Jyrkijem Katainenom, potpredsjednikom Europske komisije zaduženim za radna mjesta, rast, ulaganje i konkurentnost, čija namjera je bila kako unaprijediti ulaganja, rast, zapošljavanje, socijalnu uključenost te za zaštitu okoliša, sudjelovala je uz brojne zastupnike i Dubravka Šuica. U uvodnom izlaganju, potpredsjednik Katainen je istaknuo da nova Komisija u skladu s 10 prioriteta želi biti u uskoj vezi s Parlamentom, ali s glavnim fokusom na održivom razvoju.
''Danas se iskristaliziralo nekoliko tema koje zabrinjavaju zastupnike i naše građane, to su TTIP, Direktiva o otpadu i paket kružnog gospodarstva. Podržavam okolišnu, društvenu i gospodarsku dimenziju u vašem pristupu i vjerujem da ste obilazeći zemlje Unije u posljednjih nekoliko mjeseci uvidjeli da postoje različiti stupnjevi razvoja zemalja i da ste svjesni da neće biti jednostavno uvesti novi koncept i novi način razmišljanja kada je kružno gospodarstvo u pitanju. Isto tako svi vaši programi su dugoročni, a naši građani očekuju konkretne poteze posebice kada se radi o planu za strateška ulaganja, takozvanom Junckerovom planu. U hrvatskoj javnosti postoji nerazumijevanje i ne zna se jasna razlika između europskih fondova kao što su Kohezijski i Strukturni fondovi iz kojih RH do 2020.g. ima pravo na 11.3 milijarde EUR i Fonda za strateška ulaganja koji je predstavljen kao nekakva ''lista želja''. Zanima me tko izabire projekte i tko čini Odbor za ulaganja, a isto tako kada je TTIP u pitanju, potrebno je građanima objasniti detaljno i transparentno o čemu se radi, jer je najveći strah od nepoznatog'', istaknula je Šuica.
Katainen je Šuici odgovorio da će privatni investitori odlučivati u koju zemlju će ulagati te da će neovisno tijelo koje dobro poznaje tržište izrađivati smjernice za te projekte. Također je naglasio razliku između strukturnih fondova koji su raspodijeljeni određenim državama i koje mogu koristiti vlastitom dinamikom i Fonda za ulaganje koji je zasebni fond iz kojeg svi zainteresirani poput privatnih tvrtki, vlada ili jedinica lokalne samouprave mogu koristiti sredstva, a ako dolazi do gubitaka, fond će trpjeti posljedice i zato je tu podjela rizika.
