Zastupnica Dubravka Šuica sudjeluje zajedno sa izaslanstvom Europskog parlamenta u službenoj posjeti Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO) u Londonu. Peteročlana delegacija Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta sudjeluje na 68. zasjedanju Odbora za zaštitu morskog okoliša gdje su se susreli s glavnim tajnikom IMO-a Sekimizuom i predsjednikom Odbora za zaštitu morskog okoliša Domiguezom, slijede sastanci s predstavnicima brodarske industrije i s nizom predstavnika nevladinih organizacija.
Međunarodna pomorska organizacija (International maritime organization), specijalizirana je organizacija UN-a i broji 166 članica što čini 98,5% svjetske trgovačke flote. Cilj i svrha organizacije jest razmjena informacija između vlada te njihova suradnja u pomorskim pitanjima, briga o sigurnosti na moru, izrada i pomaganje u kreiranju normi koje se odnose na sigurnost te uklanjanje diskriminacije i nepotrebnih ograničenja na moru koje uvode pojedine vlade. Saziva i priprema razne konvencije i međunarodne konferencije te pomaže u postizanju sporazuma u pitanjima mora. Najvažnije odluke donose se u obliku međunarodnih konvencija koje države članice ratificiraju i čije odredbe ugrađuju u svoj zakonodavni sustav osiguravajući im primjenu i nadzor provođenja.
Dominantne teme 68. zasjedanja Odbora za zaštitu morskog okoliša su zaštita podmorja, smanjenje emisija stakleničkih plinova iz brodova, energetska učinkovitost i onečišćenje zraka. Zastupnica Šuica je kroz svoj radu u Parlamentu već aktivno uključena u zadane teme pa očekujemo pozitivan pomak u borbi protiv onečišćenja podmorja. Ističemo zaštitu kulturne baštine u EU, nova pravila za 'kruzere', zaštitu pitke vode, zaštitu malih ribara, smanjenje broja plastičnih vrećica za čišće more u kojima vodeći računa o Hrvatskoj i hrvatskom Jadranu zastupnica Šuica kontinuirano ističe važnost regionalnih posebnosti i naglašava problem zemalja u razvoju koje najmanje doprinose onečišćenju i povećanju koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, ali su najosjetljivije na utjecaj klimatskih promjena i imaju najmanju mogućnost prilagodbe.
