Europski je BDP uvelike ovisan o trgovini i izvozu tako da bi dobro osmišljen sporazum sa Sjedinjenim Državama mogao pomoći povećanju udjela industrije u BDP-u EU-a za 15 do 20 posto do 2020. godine, budući da bi EU tvrtkama, posebice malim, srednjim i mikro poduzećima, pogodovalo tržište od 850 milijuna potrošača. Malim i srednjim tvrtke bi se olakšalo poslovanje jer bi TTIP trebao ukloniti nepotrebne troškove, administrativne prepreke i pojednostaviti postupke. Stvorila bi se najveća svjetska zona slobodne trgovine što bi trebalo izazvati gospodarski rast s obje strane Atlantika i stvoriti stotine tisuća novih radnih mjesta. Prema procjenama Europske komisije, TTIP bi EU godišnje donio veći prihod od 119 milijardi eura dok bi američka ekonomija profitirala s oko 95 milijardi eura godišnje. Odbor za međunarodnu trgovinu u ponedjeljak je raspravljao o 113 predloženih amandmana i zahtjeva za razdvajanje glasovanja koji su upućeni pred plenarnu sjednicu uoči glasovanja o mišljenju o TTIP-u.
''Veseli me odluka Odbora za međunarodnu trgovinu da se 113 amandmana vrati na plenarnu sjednicu i pogotovo činjenica da će se o njima glasovati odvojeno, tako će zastupnici na demokratski i transparentan način glasovati o detaljima Transatlantskog sporazuma – TTIP-a. Smatram da je izuzetno važno da građani budi informirani o TTIP-u, ali isto tako shvaćam njihovu zabrinutost. Mišljenja sam da je ovo tema o kojoj i hrvatska Vlada treba više komunicirati kako bi građani mogli donijeti ispravnu prosudbu o procesu pregovora koji je već uznapredovao i sporazumu koji će, ukoliko se usvoji, uvelike utjecati na našu svakodnevnicu. Na nama je da predstavimo činjenice, bez uljepšavanja i interpretiranja.Hrvatsko gospodarstvo uvelike ovisi o europskim ekonomskim kretanjima te će TTIP na njega utjecati sigurno više nego gospodarska politika aktualne Vlade '', istaknula je Šuica.
Istovremeno, iz proturječnih rezultata istraživanja, teško je ocijeniti koja je stvarna korist TTIP-a za EU ekonomiju. Zbog toga pregovori moraju biti transparentni, kako bi se postigao ambiciozan ali uravnotežen sporazum, a koji bi vodio ka učinkovitom, konkurentnom ekonomskom okruženju i ukidanju necarinskih zapreka. Treba biti zajamčena visoka razina zaštite za potrošače u EU, kao i zaštita njihovih podataka, zdravlja i sigurnosti, te se mora spriječiti socijalni, porezni i okolišni dumping.
''TTIP često povezuju i s olakšavanjem ulaska GMO proizvoda iz SAD-a na europsko tržište, ali pregovaranje ne znači da ćemo snižavati svoje standarde nego da moramo pronaći način koji će zadovoljiti obje strane. Nećemo pristati ni na kakve kompromise vezane uz prehrambene standarde jer su institucije EU-a odradile ogroman posao kako bi postigle visoku razinu zaštite za građane EU'', dodala je Šuica.
