Dominantna tema današnje plenarne sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu bila je implementacija europske Energetske unije, jednog od 10 prioriteta Junckerovog investicijskog plana. Raspravi je prisustvovao i potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za energetiku Maroš Šefčovič. Nakon nekoliko višekratnih razmjena mišljenja sa Šefčovičem u Europskom parlamentu te nakon dijaloga s građanima u Dubrovniku, danas je zastupnica Dubravka Šuica, nastavljajući pratiti ovo temu, istaknula: ''U trenutku dok svijet raspravlja o klimatskim promjenama uoči svjetskog summita u Parizu,dok se traže rješenja za uravnoteženost između gospodarskog rasta i očuvanja ekosustava, na pomolu je projekt Energetske unije koji bi trebao zamijeniti više od 60 godina stari projekt Zajednice za ugljen i čelik.
Budući da je energetski sustav u 28 zemalja fragmentiran, neophodna je zajednička politika, nedopustivo je da neke zemlje poput Rusije koriste svoje energetske resurse u svrhu političke trgovine i pritiska. Na jedinstvenom tržištu EU postoje velike oscilacije cijena u energetskom sektoru, a dostupnim politikama Unije je potrebno poboljšati konkurentnost. Veliki neiskorišteni energetski potencijal se nalazi u obnovljivim izvorima te u smanjenju poreza na energiju koji je u nekim zemljama članicama enormno visok", naglasila je Šuica. "Kao što je poznato, cilj energetske unije je energetska sigurnost, učinkovitost, istraživanje i razvoj te zajedničko unutarnje tržište.
Time bi se uskladile europske energetske mreže - što bi rezultiralo uštedama, većom energetskom učinkovitosti, manjom emisijom ugljikovog dioksida i većom otpornosti na potencijalne prijetnje energetske opskrbe. Uskladile bi se i cijene energije za korisnike država članica ali bi se i pokrenule investicije diljem EU. Iako je svaka država članica suočena s posebnim pitanjem energetske povezanosti, činjenica je da samo zajedničkim rješavanjem možemo doći do jeftinijih i učinkovitih rezultata", smatra zastupnica.
"Većina energije u Europskoj uniji se uvozi, više od 55 posto, isto tako je činjenica da nam je infrastruktura zastarjela te bi projekt europske Energetske unije trebao uspostaviti energetski neovisnu Europu i u konačnici smanjiti cijene energenata. Boljom suradnjom na europskoj razini i uspostavljanjem zajedničkih mehanizama, postigao bi se cilj europskog energetskog tržišta. Naravno, moramo uspostaviti jasan zakonodavni okvir kako bi se potakle investicije privatnog kapitala. U usporedbi s SAD-om, energija u Europi je ekstremno skupa, tako da danas plaćamo tri puta skuplji plin i dva puta skuplju električnu energiju nego građani SAD-a, što je neprihvatljivo. Pozdravljam projekte gradnje LNG terminala na Krku i izgradnju Trans-jadranskog plinovoda te njegovog odvojka Jadransko-jonskog plinovoda koji bi plin doveo preko Albanije u Hrvatsku. Oba projekta su u planovima Europske komisije. LNG Krk u Junckerovom planu, a Jadransko jonski plinovod u Instrumentu za povezivanje Europe (Connecting Europe facility), što znači da konkuriraju za bespovratna sredstva. Dakle, i LNG i plinovod će znatno doprinijeti energetskoj neovisnosti i Hrvatske i Europe te Hrvatsku pozicionirati na energetskoj karti Europe'', zaključila je Dubravka Šuica.