Prema pravilima Europske komisije svi proizvodi koji su već zaštićeni prema nacionalnim kriterijima moraju se uskladiti sa standardima EU-a najkasnije u roku od godinu dana nakon ulaska države u punopravno članstvo Unije. Istarski pršut je prvi autohtoni poljoprivredno-prehrambeni proizvod uopće u Hrvatskoj zaštićen oznakom izvornosti prema standardima Europske unije. Da bi dobio status istarskog pršuta, svaki proizvod mora dobiti tri pečata: da je meso uzgojeno u Istri, osušeno u Istri te da je spravljeno prema tradicionalnoj recepturi. Proizvodnja pršuta ne ovisi toliko o državi, već o teritoriju na kojem je proizveden, zbog čega je istarski pršut apsolutno jedinstven proizvod.

Važno je istaknuti da se 89% teritorija Istarskog poluotoka nalazi u RH pa je i to možda jedan argument koji ide u prilog Hrvatskoj.

Smatra li Komisija da je slovenski prigovor neutemeljen, s obzirom na to da je istarski pršut apsolutno autohtoni hrvatski proizvod i nigdje se u svijetu, pa ni u Sloveniji, ne proizvodi na način na koji se proizvodi u Istri?