Radi uključivanja u schengenski prostor, Republika Hrvatska implementira odgovarajuće mjere i radnje u cilju primjene schengenske pravne stečevine kojom želi osigurati učinkovit sustav upravljanja s oko 2260 km vanjske granice Hrvatske odnosno Europske unije.

Nedavne političke i humanitarne krize u trećim zemljama posljednjih godina rezultirale su raseljavanjem velikog broja ljudi u potrazi za međunarodnom zaštitom preko morskih granica EU-a.

Niti RH nije ostala imuna na takva kretanja te se posljednjih nekoliko godina suočava s povećanim brojem tražitelja azila čime su migracije u Hrvatsku dobile novu dimenziju.

S obzirom na to da je hrvatska morska granica vanjska granica Europske unije i s obzirom na migracijske trendove, pritisak nezakonitih imigranata mogao bi se premjestiti s kopnene na morske granice, dok se Hrvatska u tom smislu može smatrati „vratima” EU-a.

Sukladno s navedenim, RH bi se mogla suočiti s velikim brojem imigranata, stoga me zanima je li Komisija uzela u obzir aktualnu situaciju i specifičnost/diskontinuitet hrvatske granice prilikom evaluacije kriterija te provedenih radnji RH, i kojim se parametrima pri tome koristila?

Uzimajući u obzir da RH ispunjava tehničke kriterije te da nema na snazi nikakve mehanizme nadzora iz područja pravosuđa i unutarnjih poslova, kao i da je EU ukinuo vizni režim za državljane svih susjednih država koje graniče s Hrvatskom, kada bi RH mogla očekivati ulazak u schengensku zonu?