„Prije no što je Ruska Federacija nezakonito pripojila Krim i prije eskalacije sukoba u istočnoj Ukrajini, Europska unija je bila u potpunosti posvećena ambicioznom planu o poboljšanju međuljudskih kontakata s Rusijom. Točnije, 2008. pokrenut je dijalog o liberalizaciji viznog režima koji je dobro napredovao do početka 2014.

EU je s Rusijom pregovarao i o unaprijeđenom sporazumu EU-a i Rusije o pojednostavnjenju izdavanja viza. Međutim, oba su postupka obustavljena u okviru mjera ograničavanja koje je EU nametnuo Rusiji nakon njezina nezakonitog pripojenja Krima i sukoba u istočnoj Ukrajini“, stav je Europske komisije o pojednostavnjenju izdavanja viza ruskim državljanima koji žele posjetiti neku od destinacija unutar Europske unije. Podsjetimo, Komisija je iznijela svoj stav nakon što je članica Odbora za promet i turizam u Europskom parlamentu Dubravka Šuica tražila od Komisije da se izjasni mogu li države članice Unije kojima je turizam jedna od glavnih gospodarskih grana, poput Hrvatske, očekivati liberalizaciju, odnosno lakše izdavanje viza građanima Rusije koji žele posjetiti neku od destinacija u EU-u s ciljem osiguranja stabilnosti u europskom turističkom sektoru.

„Komisija bi prilikom izrade novog viznog paketa trebala uzeti u obzir ekonomski značaj turizma koji čini 10 posto BDP-a EU, a u Hrvatskoj njegov udio u BDP-u iznosi preko 15 posto, zbog čega je važno liberalizirati vizni režim, a ako to nije moguće izlaz je uvođenju novih vrsta viza u turističke svrhe“, zaključila je Šuica.

Na neophodnu izmjenu viznog režima EU ukazuje podatak iz 2013. godine prema kojemu 6,6 milijuna turista nije došlo u EU jer im je vizni režim to otežavao, dok je s druge strane studija UN-a potvrdila kako će do 2030. svjetskom tržištu biti čak 1,8 milijardi turista što je svakako poticaj Uniji da se adekvatno pripremi za tržišnu utakmicu sa ostalim globalnim igračima obzirom da je turizam važna gospodarska grana, a pobjednik će biti onaj tko se najbolje pripremi.