PITANJE (18.11.2015.)
Republika Hrvatska do kraja 2018. godine mora uspostaviti održivi sustav gospodarenja otpadom. Do tada sva odlagališta otpada moraju biti sanirana i usklađena s propisima EU-a, a sva neusklađena zatvorena. Prema dostupnim statističkim podacima u Hrvatskoj je 92 posto neobrađenog otpada, dok je prosjek u EU-u 37 %, a Njemačka, Austrija ili Nizozemska bilježe samo 2 posto. Proces sortiranja i recikliranja otpada nije jednostavan, no donosi višestruke koristi. Tim procesom povećava se ekološka osviještenost ljudi, smanjuje se otpad na odlagalištima za 40 %, proizvode se i prodaju novi proizvodi od repromaterijala i u konačnici se otvaraju nova radna mjesta. Budući da je RH pri dnu ljestvice kad je riječ o reciklaži otpada u EU-u, postoji li mehanizam Komisije čijim bi se korištenjem povećao postotak obrađenog otpada u Hrvatskoj i prije 2018. godine?
http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+WQ+E-2015-014828+0+DOC+XML+V0//HR&language=hr
ODGOVOR (22.1.2016.)
| Odgovor g. Velle u ime Komisije | |
|
Komisija je u svrhu rješavanja nedostataka u pogledu provedbe zakonodavstva EU-a o gospodarenju otpadom pokrenula nekoliko inicijativa za promicanje usklađenosti kako bi se nekim državama članicama, uključujući Hrvatsku, pomoglo u gospodarenju komunalnim otpadom. 2015. izrađen je nacrt plana s posebnim preporukama, o kojem se raspravljalo s hrvatskim nadležnim tijelima. U planu je istaknuto da je potrebno češće primjenjivati gospodarske instrumente, posebno poreze na odlagališta, te uspostaviti učinkovite sustave odvojenog prikupljanja otpada. U pogledu jačanja kapaciteta država članica za gospodarenje otpadom važna je i kohezijska politika EU-a (2014. — 2020.). Hrvatskoj je za gospodarenje otpadom dodijeljeno 475 milijuna EUR iz operativnog programa „Konkurentnost i kohezija”. Većina tih sredstava dodijeljena je za razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom, a ostatak za neobvezujuće mjere, primjerice mjere smanjenja, razvrstavanja i recikliranja otpada. |
