PITANJE (22.7.2016.)

U Republici Hrvatskoj sklopljeno je između 60 i 100 000 potrošačkih ugovora u kojima su sklopljeni krediti u švicarskim francima između inozemnih poslovnih banaka podrijetlom iz EU-a i hrvatskih građana. Postupajući u zloj vjeri poslovne su banke preko nezakonito ugovorene klauzule vezane uz švicarski franak nastojale ostvariti znatnu nezakonitu dobit. Time su poslovne banke pravno i materijalno ne samo ugrozile temeljne vrijednosti pravnog poretka Republike Hrvatske, nego su ga ozbiljno narušile te se time opravdava zakonsko interveniranje Vlade i Sabora Republike Hrvatske donošenjem Zakona o konverziji.

Iako je zakonodavna vlast Zakonom o konverziji zadirala u postojeće potrošačke ugovore, tu se ipak radi o iznimnoj situaciji jer je takvim ugovorima zahvaćeno približno 400 000 hrvatskih građana što je oko 10 % ukupnog hrvatskog stanovništva.

Europska komisija iznijela je svoje pravno stajalište o sukladnosti donesenih Zakona o konverziji s pravom Europske unije tvrdeći da je protivan pravnoj stečevini EU-a i prije nego što je Ustavni sud Republike Hrvatske donio svoju odluku o ustavnosti tog zakona.

Jeste li upoznati s činjenicom da je postupak pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske u tijeku ili ste svjesno postupili na taj način, čime se makar i neizravno miješate u postupak pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske na način koji se teško može ocijeniti kao prihvatljiv iz motrišta samog pravog EU-a?

http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-%2f%2fEP%2f%2fNONSGML%2bWQ%2bE-2016-006030%2b0%2bDOC%2bWORD%2bV0%2f%2fHR

ODGOVOR (15.9.2016.)

Odgovor potpredsjednika Dombrovskisa u ime Komisije

Kao čuvarica Ugovora, samo je Komisija nadležna odlučivati o tome je li primjereno pokretati postupke protiv države članice koja nije ispunila svoje obveze u skladu s pravom EU-a[1]. Ta je procjena po definiciji neovisna o postupcima hrvatskog Ustavnog suda, koje Komisija uzima na znanje.

Komisija u potpunosti shvaća potrebu pružanja pomoći zajmoprimcima s kreditima denominiranima u švicarskim francima, koji se ne mogu odgovarajuće zaštititi od iznenadnih promjena deviznog tečaja, imajući u vidu sprječavanje dužničke krize i mogućih povezanih socijalnih problema.

Zabrinutost Komisije u pogledu izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama odnosi se na njihovu proporcionalnost. Tim je izmjenama predviđena mogućnost da zajmoprimci zatraže retroaktivnu konverziju svih kredita u švicarskim francima; ta mjera koristi svim zajmoprimcima osim pravnih subjekata, bez obzira na njihov kapacitet za otplatu kredita, i njome se gotovo sav trošak prebacuje na zajmodavce. Prema mišljenju Komisije, čini se da se takvom mjerom ograničava slobodno kretanje kapitala i sloboda poslovnog nastana na način koji bi mogao biti nerazmjeran za postizanje legitimnog cilja zaštite pogođenih zajmoprimaca i izbjegavanja dužničke krize potrošača. Štoviše, prema mišljenju Komisije, takvom retroaktivnom konverzijom mogla bi se ugroziti pravna sigurnost.

Komisija je poslala službenu opomenu Hrvatskoj kako bi joj pružila priliku da se očituje o usklađenosti tih izmjena s pravom Unije, u skladu s člankom 258. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Komisija će odlučiti o daljnjim koracima nakon analize očitovanja hrvatskih nadležnih tijela.