PITANJE (22.7.2016.)

U Republici Hrvatskoj sklopljeno je između 60 i 100 000 potrošačkih ugovora u kojima su sklopljeni krediti u švicarskim francima između inozemnih poslovnih banaka podrijetlom iz EU-a i hrvatskih građana. Postupajući u zloj vjeri poslovne su banke preko nezakonito ugovorene klauzule vezane uz švicarski franak nastojale ostvariti znatnu nezakonitu dobit.

Ako se uzme u obzir da se prosječna hrvatska obitelj sastoji od tri do četiri člana, takvim ugovorima zahvaćeno je približno od 300 do 400 000 hrvatskih građana što je oko 10 % ukupnog stanovništva Republike Hrvatske.

Budući da se radi o posljedicama nezakonite bankarske prakse koju su kreirale inozemne banke porijeklom iz EU-a, a koje djeluju u Republici Hrvatskoj preko poslovnih banaka koje se formalno vode kao hrvatske, hoće li Europska komisija poduzeti mjere kojima će utjecati na inozemne banke da nadoknade materijalnu štetu hrvatskim građanima i daju im neki oblik moralne satisfakcije?

http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-%2f%2fEP%2f%2fNONSGML%2bWQ%2bE-2016-006031%2b0%2bDOC%2bWORD%2bV0%2f%2fHR

ODGOVOR (15.9.2016.)

Odgovor potpredsjednika Dombrovskisa U ime Komisije

Kao čuvarica Ugovora, samo je Komisija nadležna odlučivati o tome je li primjereno pokretati postupke protiv države članice koja nije ispunila svoje obveze u skladu s pravom EU-a[1]. Ta je procjena po definiciji neovisna o postupcima hrvatskog Ustavnog suda, koje Komisija uzima na znanje.

Komisija u potpunosti shvaća potrebu pružanja pomoći zajmoprimcima s kreditima denominiranima u švicarskim francima, koji se ne mogu odgovarajuće zaštititi od iznenadnih promjena deviznog tečaja, imajući u vidu sprječavanje dužničke krize i mogućih povezanih socijalnih problema.

Zabrinutost Komisije u pogledu izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama odnosi se na njihovu proporcionalnost. Tim je izmjenama predviđena mogućnost da zajmoprimci zatraže retroaktivnu konverziju svih kredita u švicarskim francima; ta mjera koristi svim zajmoprimcima osim pravnih subjekata, bez obzira na njihov kapacitet za otplatu kredita, i njome se gotovo sav trošak prebacuje na zajmodavce. Prema mišljenju Komisije, čini se da se takvom mjerom ograničava slobodno kretanje kapitala i sloboda poslovnog nastana na način koji bi mogao biti nerazmjeran za postizanje legitimnog cilja zaštite pogođenih zajmoprimaca i izbjegavanja dužničke krize potrošača. Štoviše, prema mišljenju Komisije, takvom retroaktivnom konverzijom mogla bi se ugroziti pravna sigurnost.

Komisija je poslala službenu opomenu Hrvatskoj kako bi joj pružila priliku da se očituje o usklađenosti tih izmjena s pravom Unije, u skladu s člankom 258. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Komisija će odlučiti o daljnjim koracima nakon analize očitovanja hrvatskih nadležnih tijela.