PITANJE (12.01.2017.)
Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov potvrdio je kako je službena Moskva spremna osigurati oružje Srbiji kao odgovor na NATO-ovo naoružavanje Hrvatske. Stoga je bitno naglasiti kako se Srbija nije priključila antiruskim sankcijama Europske unije te da ona zauzima „izbalansiranu poziciju” o događajima u Ukrajini.
Na koji način Komisija misli utjecati na Srbiju pri očuvanju mira i stabilnosti regije, s obzirom na to da Srbija ima status kandidata za članstvo u EU-u, ali i dalje „sjedi na dvije stolice” te istovremeno raspiruje prorusku politiku, što dovodi do još veće destabilizacije na području zapadnog Balkana?
ODGOVOR (23.03.2017.)
Odgovor g. Hahna u ime Komisije
Kao što je Komisija istaknula u odgovoru na pisani upit E-006757/2016, strateški je cilj Srbije članstvo u EU-u. U isto vrijeme, Srbija tradicionalno održava bliske odnose s Rusijom.
Europska komisija pozdravlja sudjelovanje Srbije u programima Europske obrambene agencije, kao i u civilnim i vojnim misijama za upravljanje kriznim situacijama, uključujući operacije zajedničke sigurnosne i obrambene politike te aktivnu pripremu za sudjelovanje u konceptu borbene skupine EU-a.
Očekujemo da će Srbija djelovati u skladu s obvezama u okviru procesa pristupanja EU-u, a posebno da će se postupno uskladiti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a u razdoblju prije pristupanja. To se odnosi na odluke Vijeća, uključujući politiku EU-a o mjerama ograničavanja (sankcijama) i izjavama.
Napredak Srbije u tom području tijekom pregovora o njezinu pristupanju procjenjivat će se u okviru poglavlja 31. (Vanjska, sigurnosna i obrambena politika).
