PITANJE (01.03.2017.):
Kao i veliki broj ekonomskih aktivnosti, razvoj turizma ima i direktan utjecaj na okoliš. Zbog same činjenice da je turizam uglavnom sezonska aktivnost, jasno je kako se pojavljuju brojne negativne posljedice. Intenzivna koncentracija turizma u određeno vrijeme na određenom mjestu ima utjecaj na faktore okoliša kao što su potrošnja energije, vodoopskrba, proizvodnja otpadnih voda, povećana proizvodnja otpada i zagađenost zraka.
Diljem Europske unije kao svjetske turističke destinacije br. 1 dolazi do porasta turizma. Samo Republika Hrvatska zauzima 16 % cjelokupne obale Sredozemnog mora koje se mora zaštititi širokim rasponom sredstava i mehanizama. S obzirom na činjenicu da se nautički turizam odnosi na plovidbu i boravak turista-nautičara na plovnim objektima i u lukama nautičkog turizma, kao takav predstavlja važnu granu turizma na koju se mora usmjeriti posebna pozornost. Jadransko more je zatvoreno, a nepovoljni utjecaji nautičkog turizma, kao i plutajući otpad, u velikoj mjeri utječu na čistoću i netaknutost živog svijeta; kako Komisija namjerava regulirati opasnosti s kojima se zatvoreno more poput Jadranskog suočava?
ODGOVOR (16.05.2017.):
Sprečavanje morskog otpada smatra se prioritetom Komisije, ne samo u poluzatvorenim morima kao što je Jadran nego u svim morima i oceanima. Potpunom provedbom zakonodavstva o upravljanju otpadom te Okvirne direktive o pomorskoj strategiji(1) i Direktive o lučkim uređajima za prihvat otpada(2) od strane država članica smanjit će se količina novog i postojećeg morskog otpada, uključujući i plutajući otpad. Direktivom o lučkim uređajima za prihvat otpada predviđeno je da plovila, uključujući i mala rekreacijska plovila, prije isplovljavanja iz luke/marine EU-a otpad moraju isporučiti u lučki uređaj za prihvat otpada. Komisija je nedavno objavila Radni dokument službi Komisije o nautičkom turizmu(3) u kojem je navedeno nekoliko područja u kojima je potrebno djelovati da bi se iskoristio potencijal tih sektora, ali i naglašena potreba za smanjenjem negativnih utjecaja na okoliš.
Dodatni instrument za rješavanje pitanjā potencijalnih utjecaja turizma na okoliš jest Strategija EU‐a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), razvijena u suradnji sa zemljama jadransko-jonske regije i dionicima, u cilju rješavanja zajedničkih izazova. Tom strategijom obuhvaćeno je osam zemalja: četiri države članice EU-a (Hrvatska, Grčka, Italija, Slovenija) i četiri zemlje koje nisu članice EU-a (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija), a dvama od njezina četiri tematska stupa, kvaliteta okoliša i održivi turizam, omogućuje se rješavanje pitanja koje je poštovani zastupnik postavio.
