PITANJE (02.03.2017.):
Europska unija najavila je oštru borbu protiv plaćanja gotovinom jer time želi smanjiti mogućnost financiranja terorizma i pranja novca. Zbog toga su pojedine europske zemlje već uvele gornju granicu gotovinskog plaćanja. Hrvatska je s gotovo devet milijuna debitnih i kreditnih kartica i njihovim godišnjim rastom od dva posto u samom vrhu EU-a prema broju kartica po stanovniku, ali je i dalje muči problem što se karticama može plaćati u samo 11 posto ukupnog broja poslovnih objekata, kao i činjenica da se 44 posto izdanih kartica zapravo ne koristi. Gotovina postaje atraktivnije sredstvo plaćanja ilegalnih aktivnosti paralelno s umrežavanjem institucija i razmjenom podataka o bankovnim transakcijama u svijetu i sve je teže zamračiti tokove novca, prikriti izvore financiranja terorizma te oprati nelegalno stečen novac.
Neosporno je zalaganje Europske unije kako bi smanjila kriminalne aktivnosti, koje su prema brojnim europskim istraživanjima rezultat gotovinskog plaćanja, međutim ograničavanje korištenja gotovine zapravo je korak prema potpunom i legaliziranom gubitku anonimnosti koji će vladama država članica EU-a omogućiti kontinuirani nadzor svih građana, pa me zanima što Europska komisija može učiniti kako bi zaštitila svoje građane, kao i one koji uopće ne koriste kartice prilikom plaćanja?
ODGOVOR (10.05.2017.):
U Komunikaciji o Akcijskom planu za jačanje borbe protiv financiranja terorizma(1) Komisija je najavila da bi se „mogla istražiti (i) važnost mogućih gornjih granica gotovinskih plaćanja”. Vijeće za ekonomska i financijska pitanja pozvalo je Komisiju da istraži potrebu za odgovarajućim ograničenjima gotovinskih plaćanja koja prelaze određene pragove(2).
Najavljeni postupak razmatranja pokrenut je 23. siječnja 2017. objavom početne procjene učinka(3), a 1. ožujka 2017. pokrenuta je otvorena javna rasprava(4). U javnoj raspravi potvrđena je važnost gotovinskog plaćanja u državama članicama te se njome žele prikupiti stajališta o tome smatraju li dionici prikladnima ikakva ograničenja u cilju borbe protiv financiranja terorizma i pranja novca te o tome kako bi takva ograničenja utjecala na građane i gospodarstvo.
Prije nego što počne razmatrati prikladnost mogućih mjera politike Komisija će pažljivo analizirati stajališta o tom pitanju prikupljena od dionika.
