PITANJE (28.06.2017.):
Ministri financija država članica EU-a postigli su dogovor o novim pravilima koja bi trebala onemogućiti multinacionalnim korporacijama da svoju dobit prijavljuju tamo gdje plaćaju najmanji porez, nego tamo gdje dobit i ostvaruju. To predstavlja kraj poreznim oazama u Europi. Zbog manjka prihoda od poreza u nekim državama došlo je do toga da nema dovoljno sredstava za ceste, vrtiće i škole. Isto tako, nepošten je pristup da kompanija koja zaradi milijarde eura godišnje ne vrati određeni dug društvu plaćanjem poreza.
Međutim, postoji i druga strana priče. Zašto bi bilo pravedno nametati kompanijama previsoke stope poreza na dobit, koje u državama članicama dosežu i do 34 %? Tržište je pod prevelikim pritiskom raznih davanja i poreza i ne može se tvrditi da se podržavaju poduzetništvo i inovacije dok se nastavlja s takvom praksom. Potrebno je razmisliti o medijanskom zajedničkom rješenju koje će biti između dva ekstrema, države s 0 % i one s 34 % poreza na dobit. Smatram da time neće doći do odljeva kapitala izvan granica pojedine države, ali i izvan granica EU-a. Što Komisija radi u tom pogledu? Konstantno razgovaramo o nejednakosti među državama EU-a, to je jedan od alata kojima se ona može ispraviti jer je riječ o milijardama eura godišnje.
ODGOVOR (07.09.2018.):
Komisija se slaže da porezna politika mora ispuniti dvostruki cilj: pošteno i učinkovito oporezivanje dobiti uz istodobno poticanje rasta, zaposlenosti i ulaganja. To je misao vodilja poreznog programa EU-a zadnjih nekoliko godina(1).
Porezne su stope pod nacionalnom nadležnošću i svaka država članica sama odlučuje o njima u skladu sa svojim potrebama. Kad se te stope odrede, politikom EU-a u području oporezivanja dobiti osigurava se njihova učinkovita primjena na pravedan i transparentan način. Porezna politika EU-a ima važnu ulogu u koordinaciji poreznih politika država članica kako bi se smanjile prepreke za poduzeća, poboljšali porezni propisi potrebni za pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta te uklonili nedostaci i neusklađenosti koje iskorištavaju oni koji žele utajiti porez ili izbjeći njegovo plaćanje.
Novim zakonodavstvom o poreznoj transparentnosti(2) i o suzbijanju izbjegavanja poreza(3), koje su predložile Komisija i države članice, poboljšat će se automatska razmjena poreznih informacija, suzbit će se porezne zlouporabe i štetna konkurencija u oporezivanju, a istodobno će se osigurati zajednički i usklađen pristup tim pitanjima na cijelom jedinstvenom tržištu. Tako će se stvoriti jednaki uvjeti za sva poduzeća te jednostavnije, stabilnije i pravno sigurnije okruženje za poduzeća u EU-u. Nedavno dogovoreni mehanizam rješavanja sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem u Europskoj uniji(4) također je važna inicijativa za potporu poduzećima i ulagačima. Konačno sveobuhvatno rješenje za premještanje dobiti i agresivno porezno planiranje zajednička je konsolidirana osnovica poreza na dobit (CCCTB)(5). Njome se uvode zajednička pravila za pravedan i transparentan porezni sustav na razini EU-a kojim se potiču rast, poduzetništvo, inovacije i zapošljavanje.
