PITANJE (06.10.2017.):
Europski parlament je 2005. godine, na 60. obljetnicu oslobođenja Auschwitza, donio rezoluciju u kojoj se između ostalog eksplicitno spominju homoseksualci kao jedne od mnogobrojnih žrtava nacističkih vlasti. U svibnju ove godine, zastupnici u Europskom parlamentu pozvali su na prestanak mučenja, ubijanja, nezakonitog uhićenja te progona muškaraca na temelju seksualne orijentacije u Čečeniji. Također, pozvali su Rusiju na pokretanje istrage u svezi s navedenim optužbama u skladu s temeljnim načelom vladavine prava i na poštovanje temeljnih ljudskih prava u skladu s međunarodnim obvezama. U svjetlu nedavnog razvoja događaja, točnije 16. listopada 2017. godine, jedna od prvih žrtava progona na temelju seksualne orijentacije se usudila javno progovoriti. Maksim Lapunov iskazao je da je bio otet i zatočen 12 dana te da su ga mučile sigurnosne službe koje su zahtijevale daljnja imena homoseksualaca u Čečeniji. Ako se optužbe sustavnog seksualnog progona u Čečeniji ispostave točnima, pravni stručnjaci i međunarodna zajednica tvrde da takva vrsta progona na temelju seksualne orijentacije zadovoljava definiciju zločina protiv čovječnosti u smislu čl. 7 Rimskog statuta. No Rusija, unatoč činjenici da je zločin protiv čovječnosti ius cogens poput genocida, u svojem nacionalnom zakonodavstvu nema inkorporiran zločin protiv čovječnosti te se time onemogućuje u Rusiji kazneno gonjenje i kažnjavanje prema temeljnom načelu nulla poena sine lege.
U skladu s time, što Europska komisija odnosno Europska unija misli poduzeti u slučaju da Rusija odluči:
ODGOVOR (22.01.2017.):
Visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije na različite je načine iskazala svoju zabrinutost zbog nasilja nad LGBTI(1) osobama u Čečeniji i njihova zastrašivanja. Njezin je glasnogovornik 6. travnja 2017. dao izjavu u kojoj se(2) poziva na provođenje „brzih, učinkovitih i temeljitih istraga nakon izvješća od otmicama i ubojstvima homoseksualaca u Čečeniji”. Visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije o tom je pitanju razgovarala s ruskim ministrom vanjskih poslova Lavrovom tijekom njihovih sastanaka u Moskvi 24. travnja 2017. te u Bruxellesu 11. srpnja 2017.
EU je dao izjave o tom pitanju u Stalnom vijeću Organizacije za europsku sigurnost i suradnju te u Odboru ministara Vijeća Europe.
Otkako su izvješća o nasilju postala javna dužnosnici EU-a povezali su se s lokalnim borcima za ljudska prava, međunarodnim organizacijama za ljudska prava i novinarima koji su otkrili progone kako bi se u potpunosti informirali o situaciji na terenu te kako bi pružili potporu žrtvama. Misije EU-a u Moskvi raspravljale su o tom pitanju te su uskladili svoje djelovanje. Neke države članice odobrile su vize žrtvama progona.
EU i dalje poziva ruske vlasti na provođenje temeljite istrage o navodnim slučajevima uhićenja i ubojstava. U tom je pogledu EU uočio nedavne napore koje ruska Visoka povjerenica za ljudska prava, gđa Moskalkova, ulaže kako bi razotkrila kršenja ljudskih prava u Čečeniji. Međutim, EU nije primio informacije od ruskih vlasti o tekućim istragama ruskog Istražnog odbora. Odluka o tome mogu li se progoni LGBTI osoba u Čečeniji kvalificirati kao zločin protiv čovječnosti mora se temeljiti na činjeničnim podacima i zaključcima pravosudnih tijela.