PITANJE (12.04.2018.):
Informatika, računala i informatičko znanje postali su nužan uvjet za pronalazak posla u 21. stoljeću. Većina radnih mjesta zahtijeva snalaženje u računalnim programima i računalne vještine. Milenijska generacija odrasla je uz brzi razvoj tehnologije te samostalno prihvatila i naučila koristiti internet, računala, računalne aplikacije i programe. Informatički sektor je najbrže rastuća i najprofitabilnija industrija s velikom potražnjom za zaposlenicima i u kojoj postoji mnogo prostora za daljnji napredak. U sadašnjem obrazovnom sustavu Republike Hrvatske predmetu informatika pridaje se premalo pažnje i učenici ne dobivaju dovoljnu količinu znanja. Toj činjenici u prilog govori i podatak da informatika postaje obvezan predmet u hrvatskim osnovnim školama tek od sljedeće školske godine. Predmeti informatike najčešće ne prate svjetske tehnološke trendove te su zastarjeli. S obzirom na to da su internet, računalne aplikacije i računalne igrice vrlo popularne, mladi dosta vremena provode unapređujući svoju informatičku pismenost bez da na to uopće obraćaju pažnju.
Moje pitanje glasi: postoji li inicijativa za uvođenje programa kojim bi se na razini EU-a učinkovitije educiralo građane te ih oblikovalo u kompetitivniju radnu snagu, koja ne samo da će se znati koristiti osnovnim funkcijama računala, već će moći koristiti njihov puni potencijal?
To bi značajno ubrzalo neke procese i zadovoljilo visoku potražnju za informatički obrazovanom radnom snagom (ne samo u informatičkoj industriji, već i u drugim sektorima gospodarstva).
ODGOVOR (26.06.2018.):
Komisija poduzima mjere kojima se podupiru i nadopunjuju aktivnosti država članica u području obrazovanja poštujući pritom njihovu odgovornost za obrazovne politike. Uvođenje obrazovnih programa nadilazi okvire nadležnosti Komisije.
Komisija prepoznaje potrebu da se u obrazovnim sustavima dobro iskoriste digitalne tehnologije. U Akcijskom planu za digitalno obrazovanje(1) utvrđeno je 11 inicijativa za potporu razvoju digitalnih vještina i primjeni digitalnih tehnologija u obrazovanju. U njemu se naglašava potreba da svi građani digitalne tehnologije upotrebljavaju djelotvorno i odgovorno. Razvoj digitalnih kompetencija(2) trebao bi započeti u ranoj dobi i nastaviti se tijekom cijelog života. Akcijskim planom predviđa se daljnje jačanje Europskog tjedna programiranja(3), kojim se promiču programiranje i druge aktivnosti povezane s tehnologijom. Komisija je razvila i alat za samoprocjenu SELFIE kako bi pomogla školama da procijene svoju razinu upotrebe tehnologije. Cilj je da se do kraja 2019. tim alatom procijene digitalne vještine milijun ravnatelja, nastavnika i učenika. Postoji i inicijativa za razvoj programa za osposobljavanje u području digitalnih i poduzetničkih vještina kojim bi se obuhvatilo 20 000 učenica u osnovnoj i srednjoj školi.
Komisija surađuje s državama članicama i dionicima radi razmjene najbolje prakse u području digitalnog obrazovanja. U sklopu političkog okvira za obrazovanje i osposobljavanje djeluje radna skupina za digitalne vještine i kompetencije(4), u kojoj se raspravlja o digitalnim tehnologijama u obrazovanju i razmjenjuju iskustva. Hrvatska je aktivna članica te skupine.
Svojom Koalicijom za digitalne vještine i radna mjesta Komisija također promiče digitalne vještine i kompetencije. Tom se inicijativom okupljaju države članice i dionici kako bi zajedno riješili problem pomanjkanja digitalnih vještina u Europi.
