PITANJE (17.07.2018.):
Bitcoin i njegova osnova, blockchain tehnologija često su opisivani kao „nova tehnološka revolucija” i „ubojica banaka”. Osim bitcoina, na tržištu postoje brojne druge kriptovalute od kojih su najpopularniji litecoin, ethereum, monero i dr., a koji su postali posebno popularni u zadnjih godinu dana. Baš kao što je moguće trgovati dionicama, valutama i vrijednosnom imovinom, moguće je trgovati i kriptovalutama. Vrijednost kriptovaluta ovisi o povjerenju sudionika mreže koji su uložili svoja sredstva u nju.
Glasnogovornik MMF-a Gerry Rice u prosincu je izjavio da je u slučaju kriptovaluta ključni izazov za vlasti kontrola rizika koja neće gušiti inovacije. Trenutačno ne postoji tijelo koje bi prema dogovoru zainteresiranih strana bilo nadležno za cijenu najpopularnije kriptovalute, bitcoina. Danas se procjenjuje da 14 kriptovaluta ima vrijednost od milijardu dolara i da je ukupna tržišna vrijednost svih kriptovaluta veća od 300 milijardi dolara.
Imamo primjer Estonije, jedne od članica Unije koja ozbiljno razmišlja o lansiranju vlastite kriptovalute.
Moje pitanje Komisiji glasi: planira li Europska komisija poduzeti zakonodavne korake i na taj način započeti s reguliranjem tržišta kriptovaluta?
ODGOVOR (29.08.2018.):
Unatoč svojem imenu, kriptovalute nisu valute u uobičajenom smislu te riječi i nisu zakonsko sredstvo plaćanja u EU-u prema trenutačnom pravnom okviru. Komisija je svjesna znatnog rasta cijena kriptovaluta u 2017. i njihove nestabilnosti od tada do danas. Tržište kriptovaluta pokazuje znakove imovinskog balona, čime se ulagatelji izlažu riziku od znatnih gubitaka. Rizici nisu povezani samo s nestabilnošću cijena virtualnih valuta, nego uključuju i zabrinutost u pogledu upravljanja, transparentnosti i sigurnosti njihovih tržišta. Slučajevi hakiranja, primjerice, otkrili su sigurnosne nedostatke. Stoga su europska nadzorna tijela na zahtjev Komisije 12. veljače 2018. ponovila svoja upozorenja o rizicima virtualnih valuta za ulagatelje i potrošače.
Osim toga, tržišta virtualnih valuta predstavljaju rizik u pogledu pranja novca i financiranja terorizma. Stoga je Komisija predložila, a Europski parlament i Vijeće izrazili su svoju suglasnost, da se platforme za razmjenu virtualnih valuta i pružatelji usluga skrbničkih novčanika obuhvate područjem primjene Direktive o sprečavanju pranja novca.
Tržišta virtualnih valuta imaju globalan karakter te su regulatori u više zemalja suočeni s potrebom njihova nadzora i regulatorne intervencije. Učinkoviti odgovori politika, međutim, zahtijevaju koordinaciju na međunarodnoj razini i dosljednost. To je potvrđeno i na okruglom stolu o kriptovalutama koji je Komisija organizirala 26. veljače 2018. Kako je i najavljeno u njezinu akcijskom planu za financijske tehnologije(1), Komisija će u suradnji s dionicima i regulatornim tijelima na europskoj i međunarodnoj razini i dalje pomno pratiti tržišta kriptovaluta. Komisija će na temelju procjene rizika i mogućnosti te prikladnosti postojećeg regulatornog okvira za te instrumente donijeti odluku o tome jesu li potrebne daljnje regulatorne mjere na razini EU-a.
