Na ovotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu raspravljalo se o Programu novih vještina za Europu (New skills agenda for Europe), ali i o Gospodarskoj diplomaciji.

Program novih vještina, koji je dio Strategije Europe 2020, usredotočiti će se na relevantne vještine, a sve kako bi se bolje povezali trendovi na tržištu rada i dostupnost novih vještina.

Glavne smjernice programa su reforme za poboljšanje fleksibilnosti i sigurnosti na tržištu rada ('fleksigurnost'), osposobljavanje ljudi pravim vještinama za poslove danas i sutra, poboljšanje kvalitete radnih mjesta i osiguranje boljih uvjeta rada te poboljšanje uvjeta za stvaranje novih radnih mjesta. Zastupnica Dubravka Šuica sudjelovala je u raspravi o programu novih vještina naglasivši da je najvažnije uključiti mlade i bitno smanjiti nezaposlenost, a kao najveći problem ističe neusklađenost između obrazovnog sustava i današnjih zahtjevnih potreba tržišta rada posebno vodeći računa o jedinstvenom digitalnom tržištu. U Europskoj uniji trenutačno je nezaposleno 23 milijuna ljudi, a od toga 4,5 milijuna mladih u dobi između 15 i 24 godine te je više od 7 milijuna mladih Europljana između 15 i 24 godine koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a kriza u vezi sa zapošljavanjem mladih ne može se riješiti bez učinkovitog i održivog otvaranja kvalitetnih radnih mjesta u Europi. Manjak relevantnih vještina za dostupna radna mjesta i neusklađenost obrazovanja i osposobljavanja važni su čimbenici koji vode do nezaposlenosti mladih.

Gospodarska diplomacija je proces u kojem države nastupaju prema vanjskom svijetu kako bi povećale nacionalnu dobit, a funkcionira bilateralno, multilateralno i regionalno te se može primijeniti na razne načine, od uporabe sankcija kako bi se obeshrabrilo neprijateljsko ponašanje do ulaganja u slabije razvijene zemlje kako bi se stvorili novi poslovi i smanjilo iseljavanje. Sudjelujući u raspravi, zastupnica Šuica je istaknula: ''Kad je gospodarska diplomacija u pitanju, onda je važno da mora biti u funkciji vanjske politike te da se mora internacionalizirati upotrebljavajući sve diplomatske instrumente kako bi se osnažio već postojeći koncept gospodarske diplomacije u državama članicama. Potrebno je povezati Europsku službu za vanjske poslove s poduzećima, pogotovo malim i srednjim koje čine 90% europskog gospodarstva. Znajući da Europa u cjelini čini oko 24% svjetskog BDP-a, potrebno je maksimizirati gospodarsku dimenziju kao sastavni dio globalne suradnje čime bi Europa i dalje bila gospodarski broj 1 u svijetu.''