Danas su zastupnici u Europskom parlamentu raspravljali o provedbi Uredbe o izmjeni Zakonika o schengenskim granicama s ciljem pooštravanja kontrola na vanjskim granicama pregledima relevantnih baza podataka. Priključenje Hrvatske zoni Schengena i dalje je jedan od najvažnijih političkih ciljeva. S obzirom na to da je hrvatska granica ujedno i vanjska granica Europske unije, ali i dijelom vanjska granica zone Schengena, ne možemo ignorirati današnje okolnosti i opasnosti terorizma. Nakon terorističkih napada na europske metropole, pooštrene kontrole na granicama i pregledi relevantnih baza podataka poboljšat će upravljanje vanjskim granicama EU-a što je ključno za dobro funkcioniranje slobodnog kretanja unutar EU-a.
Većina od jedanaest hrvatskih zastupnika, sudjelovala je u raspravi ukazujući na veliki problem s kojim je Republika Hrvatska suočena, dosljednim provođenjem ove Uredbe. Potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Dubravka Šuica je tijekom rasprave rekla:
„Drago mi je što je ova točka na dnevnom redu Europskog parlamenta, posebice imajući u vidu da je 11.travnja 2017. dvadesetero zastupnika uputilo pismo apela predsjedniku Europske komisije Junckeru, predsjedniku Europskog vijeća Tusku, visokoj predstavnici Mogherini i povjereniku Avramoupulisu, jer je očito da ova uredba nema željeni učinak. Smiješno je i paradoksalno da su procjene rasta Europske komisije o hrvatskom BDP-u smanjene upravo zbog gužvi na hrvatskim granicama, a koje su posljedice ove Uredbe. Dobro je da je trilateralni sastanak između predsjednika Junckera, hrvatskog premijera Plenkovića i slovenskog premijera Cerara urodio većom propulzivnošću na granicama, što znači da se nakon petnaestak minuta čekanja sa sistematskih provjera prelazi na ciljane provjere putnika. S obzirom na to da je jedan od hrvatskih političkih prioriteta svakako priključenje zoni Schengena, a da je turizam naša glavna gospodarska grana, nemojte se čuditi što su gotovo svi hrvatski zastupnici danas govorili o ovoj temi jer 20% hrvatskog BDP-a dolazi upravo iz turizma! Ova je uredba za nas neodrživa, ali istovremeno svjesni smo činjenice da moramo imati sigurne granice“.
Hrvatska je u posebnom položaju s obzirom na dužinu vanjskih granica. Imajući na umu da se bliži ljetna turistička sezona i da turizam čini veliki udio u hrvatskom BDP-u, iznimno su važne propusne granice i brzi prolaz putnika. Višesatne kolone su bile na granicama, nakon donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu jačanja kontrola, te se taj problem pokušalo riješiti u suradnji sa susjednim državama, jer o samoj suradnji ovisi kako će se mjere ove Uredbe primjenjivati te da se suradnjom može doći do pozitivnog rješenja za sve građene, uvijek vodeći računa o sigurnosti.
Iako su prema izmijenjenom zakoniku države članice obvezne provoditi sustavne kontrole svih osoba, među ostalim i osoba koje imaju pravo na slobodno kretanje u skladu s pravom EU-a državama članicama dopušteno je pregledima baza podataka provoditi samo ciljane kontrole, ako bi sustavan pregled baza podataka imao nerazmjeran utjecaj na protok prometa.
