Nakon najave američkog predsjednika Trumpa da će priznati Jeruzalem kao glavni grad Izraela, dogovora s Iranom o nuklearnom pitanju, sve kompleksnijeg stanja u Afganistanu, kršenja prava naroda Rohingya, položaja migranata u Libiji, posljednja ovogodišnja plenarna sjednica Europskog parlamenta u Strasbourgu obilježena je vanjskopolitičkim prioritetima Europske unije.

Ključna rasprava o vanjskopolitičkim temama potaknuta je novim smjernicama za uspostavu Europske obrambene unije . Nakon što je dvadeset i pet članica Europske unije u ponedjeljak donijelo formalnu odluku o uspostavi nove mreže za suradnju na području obrane i sigurnosti (PESCO), postavivši temelje za Europsku obrambenu uniju, danas je u Europskom parlamentu održana rasprava o godišnjim izvješćima o zajedničkoj vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici te otvaranju novoga poglavlja u europskoj sigurnosnoj i obrambenoj politici. Ono što je najavljeno u rujanskom govoru o stanju Unije predsjednika Europske komisije Junckera sada je i konkretizirano i prelazi u primjenu. Europska obrambena unija će, kako se najavljuje, do 2025.  godine biti u svom punom kapacitetu.

Potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta Dubravka Šuica naglasila je važnost zajedničkog djelovanja zemalja članica u borbi protiv sigurnosnih prijetnji i sve većih globalnih izazova:

„Upravo se otvorilo novo razdoblje u europskoj sigurnosnoj i obrambenoj politici potpisom deklaracije od strane 25 zemalja članica kojom pristaju na sigurnosnu suradnju i izgradnju vojnih kapaciteta na EU razini, a sve kao nastavak osnivanja europskog obrambenog fonda koji će također doprinijeti suradnji i financiranju iz europskog proračuna. Na ovaj način, stvaranjem zajedničkog europskog fonda i obrane neće doći do dupliranja kapaciteta i doći će do bitnih ekonomskih ušteda investiranjem u zajedničke projekte i povećavanjem operativne spremnosti vojnih snaga. Ovaj oblik suradnje je komplementaran Sjeveroatlantskom savezu NATO, a ne njegova zamjena. Kao što je više puta i rečeno, za male stvari potrebno nam je malo Europe, za velike stvari puno Europe - ne može se niti jedna velika stvar riješiti bez zajedničkog djelovanja svih zemalja EU a 60. obljetnica Rimskih ugovora upravo je potvrdila to zajedništvo“, naglasila je zastupnica Dubravka Šuica.