Voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu i potpredsjednica Odbora za vanjsku politiku Dubravka Šuica sudjelovala je danas na raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu o potrebi za sveobuhvatnim mehanizmom za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava u cilju povećanja otpornosti Europske unije na utjecaj stranih aktera na predstojeću izbornu kampanju za Europski parlament. Zastupnici u Europskom parlamentu raspravljali su o ovoj temi s ciljem stvaranja zakonodavnog okvira koji bi zaštitio europske građane na skorašnjim izborima za Europski parlament od vanjskih utjecaja i dezinformacija.
S obzirom na sve učestaliju pojavu takvih aktivnosti u svijetu, uključujući miješanje Ruske Federacije u demokratske izbore u Francuskoj i Njemačkoj, kao i u referendume u Velikoj Britaniji i Kataloniji, zastupnici u Europskom parlamentu su složni u namjeri da zaštite građane od lažnih vijesti i orkestriranih dezinformacijskih kampanja, ali su i svjesni da bi se slični napadi mogli ponoviti i na predstojećim izborima za Europski parlament.
Tim povodom zastupnica Šuica je izjavila: „Gospodo povjerenici, hvala vam što pratite ovu raspravu i što se borite protiv podrivanja europskog projekta. Ova rasprava je došla u pravo vrijeme, u osvit europskih izbora i smatram da trebamo skrenuti pozornost na nju. Dva su načina podrivanja izbora: financiranje kampanje netransparentnim donacijama i kupovanje interesa, odnosno bolje rečeno pritisak na građane i na birače. Drugi način je dezinformiranje putem društvenih mreža, a posebno su jake društvene mreže Facebook i Twitter, koje koriste oni koji žele podrivati ovaj projekt i demokratske izbore služeći se lažnim profilima. Moramo se tome oduprijeti“.
Prema nedavnom izvješću organizacije za promicanje demokracije u svijetu Freedom House, društvene mreže postale su sredstvo kojim se koriste vlade država u cilju manipulacije izborima u drugoj zemlji putem namjernog širenja netočnih informacija. Izvješće navodi da je manipulacija na izborima zabilježena u najmanje 18 država u svijetu. Širenje dezinformacija putem društvenih mreža uzrokuje ograničavanje slobode građana na internetu diljem svijeta u posljednjih nekoliko godina, a uzrok su i pojedinim napadima na novinare i aktiviste za ljudska prava. Miješanje Ruske Federacije u Predsjedničke izbore u SAD-u, kao i dezinformacije vezane za referendum oko izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije najpoznatiji su primjeri i pokazatelj koliku opasnost predstavlja dezinformiranje građana.
„Manipulacija građanima je evidentna. U 18 zemalja je bilo očitog podrivanja. Definitivno moramo jačati neovisno novinarstvo, to je vrlo važno. Nikako ne smijemo kompromitirati ove demokratske i poštene izbore. Na kraju, ipak želim vjerovati da su naši građani dovoljno educirani i dovoljno svjesni te da neće podleći niskim strastima i da će razabrati ono što je demokratski i što je transparentno od onoga što je „fake“ jer „fake news“ je danas postao velika opasnost“, zaključno je izjavila zastupnica Šuica.
Veliku zabrinutost među zastupnicima Europskog parlamenta po pitanju povećanja otpornosti Europske unije na utjecaj stranih aktera predstavlja i nedostatak europskog pravnog okvira za regulaciju vanjskih novčanih donacija za izborne kampanje. Za razliku od SAD-a u kojima je vanjsko financiranje zabranjeno, države članice EU imaju različit pristup prema ograničenjima financiranja te to pitanje još uvijek ostaje u nadležnosti vlada država članica. 13 država članica, uključujući Republiku Hrvatsku, u potpunosti zabranjuju vanjske donacije za političke stranke, njih 11 primjenjuju djelomičnu zabranu financiranja, dok Belgija, Danska, Italija i Nizozemska nemaju ograničenja ili zabrane za vanjsko financiranje političkih stranaka.
