U posljednjih nekoliko mjeseci, Hrvatska je ispunila sve političke uvjete za Schengen, a do kraja godine dovršit će i preostale uvjete – infrastrukturu i broj graničnih policajaca, te se 2019. godine pridružiti schengenskom prostoru

Ulaskom Hrvatske u Schengen proširit će se područje slobodnog kretanja i povećati sigurnost svih europskih građana, zaključak je konferencije održane u Dubrovniku u organizaciji voditeljice hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu i potpredsjednice Odbora za vanjske poslove pri Europskom parlamentu Dubravke Šuice. Budući da Hrvatska ima najdužu vanjsku granicu Europske unije, njeno što skorije pristupanje schengenskom prostoru u interesu je cijele Europe.

„Hrvatska je uspješno ispunila 72 od 98 preporuka Europske komisije u području nadzora vanjske granice, a preostalih 26 preporuka odnosi se na dovršetak radova na infrastrukturi te procesa educiranja i dodatnog kapacitiranja granične policije. Jačanjem zaštite svoje vanjske granice, Hrvatska će dati značajan doprinos učinkovitom sveobuhvatnom upravljanju migracijama i time pridonijeti otklanjanju razloga zbog kojeg su i uvedene privremene kontrole na unutarnjim granicama Schengena. Upravo zato, Hrvatska mora što prije pristupiti schengenskom prostoru. To nije samo hrvatska težnja, već i interes cijele Europske unije“, poručila je organizatorica konferencije, zastupnica Dubravka Šuica.

Povjerenik Europske komisije za migracije, unutarnje poslove i državljanstvo Dimitris Avramopolous iskazao je punu podršku Hrvatskoj na njenom putu za Schengen i najavio njeno pristupanje čim ispuni tehničke uvjete:

“Europska komisija i ja se snažno zalažemo za održavanje ravnoteže slobodnog kretanja ljudi dok ujedno osiguravamo visoke standarde za sigurnost. Kako bismo zajamčili sigurnost svih europskih građana, Schengen mora biti inkluzivniji, stoga sam pozvao Vijeće da uključe Rumunjsku i Bugarsku, ali i Hrvatsku čim ispuni uvjete! ”

Povjerenica EK za digitalnu ekonomiju i društvo Mariya Gabriel poručila je kako više neće biti drugorazrednih građana u Europskoj uniji: “Schengen je ključan za naš identitet te vrlo direktno i konkretno donosi dobrobiti građanima EU. Na kontinentu koji je jednom bio podijeljen Željeznom zavjesom, slobodno kretanje je sredstvo zaštite i zajedništva Europljana. Upravo zbog toga Europska komisija ulaže napore za ulazak Hrvatske u Schengen!”

O spremnosti Republike Hrvatske za Schengen, kao i o ostalim sigurnosnim izazovima koji su pred našom zemljom govorili su i državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko Zgombić, ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije RH (SOA) Daniel Markić, glavni ravnatelj policije RH Nikola Milina, načelnik Sektora za međunarodnu sigurnost i obrambenu suradnju (MORH) Tomislav Galić te stručnjak za međunarodnu sigurnost, prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila.

Ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije RH (SOA) Daniel Markić naglasio je kako je Hrvatska dosad uvijek spremno odgovarala na krizne situacije te dokazala visoku razinu spremnosti na međunarodnu suradnju što je od iznimne važnosti budući da je zadnjih godina schengensko područje pod velikim pritiskom zbog migracija i terorizma.

Glavni ravnatelj policije RH Nikola Milina predstavio je napore i rad hrvatskih institucija, policije i Vlade RH za ulazak u Schengen: “Ulazak Hrvatske, Rumunjske i Bugarske u Schengen bila bi jaka poruka za jaču i sigurniju Europu, a MVEP i Ravnateljstvo policije nastavit će raditi na jačanju kapaciteta granične i kriminalističke policije kako bi mogli odgovoriti svima aktualnim sigurnosnim prijetnjama.”

Za uspostavljanje tehničkih uvjeta do sada je utrošeno preko 117 milijuna eura iz Schengenskog instrumenta koji je Republici Hrvatskoj stavljen na raspolaganje ulaskom u Europsku uniju. Trenutačno službe Europske komisije temeljito evaluiraju naše granične procese s ciljem da tijekom 2019. godine pristupimo schengenskom prostoru.

„Za naše građane, Schengen je simbol Europske unije. On predstavlja pravo i privilegiju biti Europljanin koji uživa slobodu kretanja. Neizmjerno me veseli što će hrvatski građani napokon moći putovati po Uniji brže i aktivnije, bez putovnice, osjećajući se sigurno“, izjavila je Šuica.

Na konferenciji su prisustvovali i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić te Ivan Pavličević, načelnik PU Dubrovačko-neretvanske.

„Schengenski informacijski sustav pokazao je svu opravdanost primjene u Hrvatskoj koja je u 7 mjeseci zabilježila 168 milijuna pregleda s 8 tisuća „pogodaka“, odnosno identificiranih automobila ili ljudi zanimljivih sa sigurnosnog aspekta. Čvrsto sam uvjerena da je schengenski prostor dio rješenja, a ne dio problema. Ako on prestane postojati, to će se dogoditi i s Europom kakvu danas poznajemo“, zaključila je Šuica.