Spomeničku rentu tvrtke trebaju plaćati u mjestu u kojem obavljaju djelatnost, a ne u mjestu osnutka tvrtke kako to predviđa Zakon koji je na snazi, kazala je saborska zastupnica Dubravka Šuica tijekom današnje saborske rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predloživši izmjenu zakona u tom smislu.
Šezdeset posto prihoda od spomeničke rente pripada jedinicama lokalne samouprave, a četrdeset posto odlazi u državni proračun te se solidarno raspoređuje za obnovu spomeničke baštine. Zbog sadašnjeg zakona po kojemu se spomenička renta plaća u mjestu registracije tvrtke primjerice Croatia airlines i Croatia osiguranje spomeničku rentu plaćaju Zagrebu, a djelatnost obavljaju po svim drugim mjestima u Hrvatskoj. Na taj način Zagreb ubire veliki prihod od spomeničke rente, godišnje gotovo 70 milijuna kuna, dok ostali gradovi Hrvatske čije resurse te tvrtke koriste za obavljanje djelatnosti ostaju zakinuti. To treba ispraviti, kazala je Dubravka Šuica.
Saborski zastupnik Frano Matušić istaknuo je kao pozitivan primjer Društvo prijatelja dubrovačke starine koje je godišnji prihod od 50 milijuna kuna više 50 godina namjenski trošilo u obnovu spomenika. Zastupnik Matušić je predložio povećanje spomeničke rente hotelima i ugostiteljskim objektima koji posluju u spomeničkim cjelinama, odnosno čije se poslovanje temelji na spomeničkoj cjelini, poput kafića na Stradunu, a smanjenje rente onima čija obavljanje djelatnost nije vezano za spomeničku cjelinu.
- Dugogodišnja dobra praksa namjenskog trošenja sredstava Društva prijatelja dubrovačke starine u obnovu spomenika prekinuta je otkada ih je Grad Dubrovnik "uzeo" pod svoje, te je ovih dana cijela Hrvatska svjedok kako se sada sredstva nenamjenski troše što je vrlo negativan primjer kazala je Dubravka Šuica.
- Pozitivan je primjer zahtjev da se dio sredstava od zarade novoobnovljene žičaru koja će se ovih dana otvoriti dodijeli Gradu Dubrovniku. No u tom slučaju takav primjer treba slijediti u svim slučajevima kada tvrtke „žive“ isključivo od pogleda na spomeničku jezgru, primjerice hotela na Pločama mišljenja je zastupnica Šuica. Žičara ne može biti tretirana drugačije, mora biti tretirana isto kao i ostali koji „žive“ od spomenika, te i u ovom pogledu treba odredbe zakona razmotriti i vidjeti kako učiniti da gospodarstvenici participiraju u obnovi spomenika u gradovima čije resurse koriste, istaknula je Dubravka Šuica.
