DUBRAVKA ŠUICA, potpredsjednica HDZ-a i zastupnica u Europskom parlamentu za Hrvatski VJESNIK
Ako dobijemo izbore, u što ne sumnjam, naše glavne smjernice oporavka gospodarstva bit će usmjerene prema smanjenju stope nezaposlenosti, posebice mladih, poreznom rasterećenju građana i poduzetnika, stvaranju ugodnog poduzetničkog okruženja, smanjenju javnog duga te izgradnji povjerenja u hrvatske institucije
O stanju u državi, radu aktualne vlade, predstojećim izborima te odnosu prema iseljeništvu razgovarali smo s Dubravkom Šuicom, potpredsjednicom HDZ-a i zastupnicom u Europskom parlamentu. Prvo pitanje je ipak bilo neizbježno s obzirom na očekivani skori rasplet oko slučaja bivših čelnika jugoslavenske tajne službe čije izručenje traži Njemačka zbog sumnje da su sudjelovali u ubojstvu hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića.
♦ Gospođo Šuica, kako komentirate slučaj bivšeg šefa Udbe Josipa Perkovića?
Pravila i zakoni Europske unije su jasni, a povjerenje je jedan od „nosećih“ stupova Unije. U spornom slučaju “Lex Perković”, Vlada je izigrala povjerenje Europske komisije na način da je samo tri dana prije pristupanja EU unijela odredbu o neizručivanju hrvatskih građana za kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002. Tim postupkom Vlada je direktno izazvala Europsku komisiju da pokrene mehanizam sankcija Hrvatskoj, a njemačka kancelarka Angela Merkel je otkazala sudjelovanje na službenoj proslavi ulaska Hrvatske u EU. Europski uhidbeni nalog je jasan mehanizam o kojemu se ne pregovara, pregovarati se može o datumu njegove primjene i to u konzultacijama s Europskom komisijom.
Od Hrvatske kao nove članice očekivalo se da bude vjerodostojna u svojim postupcima, a šteta koja je nanesena Hrvatskoj je velika, no i nakon „Lex Perkovića“ Hrvatsku se opet spominjalo u negativnom kontekstu u Europskom parlamentu i to opet zahvaljujući politici premijera Milanovića, kada se govorilo o spornom imenovanju Nevena Matesa za člana Europskog revizorskog suda.
♦ Vaša ocjena dosadašnjeg rada vlade Zorana Milanovića. Što je loše a što dobro napravljeno u protekle dvije godine?
Kao građanka Hrvatske bila bi sretna da mogu govoriti o dobrim potezima Vlade Zorana Milanovića, no činjenično stanje je drukčije. Vlada nije napravila ono za što je izabrana, upravo suprotno, svi trendovi su u padu, nezaposlenost raste, a posebice mladih je gdje je stopa iznad 52% te će Hrvatska ako nastavi ovim tempom ubrzo postati europski rekorder po nezaposlenosti mladih. Gospodarstvo je na koljenima, a novim zakonodavstvom stvorena je antipoduzetnička klima, investicija nema niti na vidiku, o novom poreznom opterećenju građana da niti ne govorim. Vlada je postala svrha samoj sebi, a umjesto da se brine o svojim građanima ona ih shvaća kao teret uvodeći nove poreze. Na raspolaganju nam je 11 milijardi eura u fondovima Europske unije za razne projekte, ali ova Vlada nije dorasla povlačenju tih sredstava.
♦ HDZ je najavio da će tražiti prijevremene parlamentarne izbore zajedno s onima za Europski parlament u svibnju 2014. Koliko su realni?
S obzirom na gospodarske rezultate, rad i planove Milanovićeve Vlade, sasvim je opravdan i realan zahtjev za prijevemenim izborima, a svaka odgovorna Vlada bi već do sada ponudila ostavku te su prijevremeni izbori u potpunosti realni. Uporno i sustavno se radi na podjelama temeljenim na svjetonazorskim shvaćanjima, skrećući pozornost s gospodarskih problema i teškog stanja u zemlji.
Što se tiče izbora za Europski parlament, uvjerena sam da će HDZ s partnerima pobijediti budući da je HDZ jedino i pravo rješenje za Hrvatsku u ovom trenutku te činjenice koje pokazuju i brojevi, a HDZ je daleko najaktivnija i najefikasnija hrvatska stranka u Europskom parlamentu, a dobro znate da je HDZ najbolji u najtežim trenutcima.
♦ Krajem godine su i predsjednički izbori. Što mislite o aktivnostima Ive Josipovića?
Hrvatsku su izgradile vrijednosti poput domoljublja i obitelji, koje je njegovao prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Nažalost, mislim da smo se polako udaljili od tih temelja, te je Hrvatskoj potreban predsjednik koji ce se zalagati za takvu državu i takve vrijednosti. Kao što je prije nekoliko dana predsjednik HDZ-a Karamarko naglasio predsjedniku Josipoviću kako bi mu trebao biti puno važniji standard građana od izgradnje vlastitog imidža, a očigledno je da je predsjednik već u izbornoj kampanji za iduće predsjedničke izbore što je u ovom trenutku najgore za hrvatske građane.
♦ Kako ocjenjujete ankete o popularnosti stra- naka prema kojima se HDZ konstantno nalazi iza SDP-a?
Iz iskustva mogu reći da već dugi niz godina ankete predviđaju rezultate koji su na kraju u suprotnosti sa stvarnim rezultatima tako da ih smatram nepouzdanima. Ovdje bih mogla spomenuti i manipulacije te njihovu pristranost koja je posebno došla do izražaja u posljednje vrijeme.
Sjetimo se samo anketa prije lokalnih izbora 2013. te izbora za Europski parlament kada je SPD bio ispred HDZ-a, a nakon izbora je HDZ odnio pobjedu i na lokalnim izborima i na izborima za Europski parlament. Bez obzira na razna podmetanja hrvatski građani znaju prepoznati one koji vole i rade za dobrobit Domovine, kako u Europskom parlamentu tako i kod kuće.
♦ Ni rejting predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, unatoč krizi i recesiji u zemlji, nije baš najbolji. Kako to objašnjavate?
Već sam dala svoje mišljenje o vjerodostojnosti anketa u Hrvatskoj, ali kad već pitate obratite pozornost na ankete i predviđanja ususret referendumu o braku koji je inicirala Udruga u ime obitelji koje su se po tko zna koji puta pokazale promašenima.
Činjenica je da je Tomislav Karamarko došao na čelo HDZ-a u trenutku koji i nije najzahvalniji te je trebalo pomiriti strujanja koja su se stvorila unutar stranke tijekom godina te osobno smatram da je Tomislav Karamarko u ovom trenutku najbolje rješenje za Hrvatsku na dobrobit svih građana RH.
♦ Vaši partneri sada su HSS i HSP Ruže Tomašić te Blok umirovljenici zajedno. Je li to koalicija s kojom namjeravate doći na vlast?
HDZ i HSS potpisali su 19. srpnja 2013. godine koalicijski sporazum, odnosno sporazum o strateškom partnerstvu i trajnoj političkoj suradnji kojim je potvrđeni zajednički izlazak na izbore za Europski parlament i lokalne izbore.
HSP Ante Starčević (HSP AS) i Blok umirovljenici zajedno (BUZ), Hrvatska demokršćanska stranka (HDS) te Zagorska demokratska stranka (ZDS) su također potpisali slične sporazume. Šteta je da se glasovi od centra na desno rasprše, stoga će HDZ kao stožerna stranka hrvatskog naroda izaći na europske, predsjedniče i lokalne izbore zajedno s partnerima kako bi izvukli Hrvatsku iz katastrofalne situacije u kojoj se nalazimo danas.
♦ Ako dobijete izbore, što biste prvo promijenili u zemlji?
Na Svehrvatskom gospodarskom forumu u prosincu 2013., HDZ je javnosti iznio smjernice za oporavak hrvatskog gospodarstva.
Smanjenje stope nezaposlenosti, posebice mladih porezno rasterećenje građana i poduzetnika, stvaranje ugodnog poduzetničkog okruženja, smanjenje javnog duga te izgradnja povjerenja u hrvatske institucije biti će glavne smjernice oporavka gospodarstva u Hrvatskoj. Trenutno se Hrvatska ne nalazi u zavidnoj situaciji i prijeti nam realna mogućnost sankcija i suspenzija korištenja sredstava fondova EU budući da je Vlada uvela Hrvatsku u Proceduru prekomjernog deficita (EDP) zbog nepoduzimanja potrebnih mjera za smanjenje proračunskog manjka i prevelikog udjela javnog duga.
Najjača karika snažnog gospodarstva i dugoročne stabilnosti pojedinca i države jest institucija obitelji koju ova vlast uporno pokušava ugroziti. Moramo vratiti vjeru prosječnom građaninu te osigurati život dostojan čovjeka gdje mladi neće razmišljati o odlasku iz zemlje nakon završenog obrazovanja, nego o tome kako će nastaviti živjeti, raditi i pridonositi razvoju Hrvatske.
Konačno, osnovna pretpostavka gospodarskog razvoja Hrvatske je uspostavljanje jačih gospodarskih aktivnosti „zelene i plave“ Hrvatske kako bismo bili prepoznatljiviji i konkurentniji na zajedničkom EU tržištu.
♦ A u odnosu prema iseljeništvu. Neki su spominjali da bi trebalo osnovati posebno ministarstvo?
HDZ je po osnivanju prve Vlade Republike Hrvatske 1990. uspostavio Ministarstvo iseljeništva koje je nakon 2000. godine u vrijeme premijera Račana uz neopravdani, ali očiti animozitet prema dijaspori ukinuto. Smatram kako hrvatska dijaspora predstavlja veliki neiskorišteni politički, diplomatski i gospodarski potencijal koji moramo početi koristiti. Vrlo važna karika hrvatske samostalnosti je iseljena Hrvatska jer se zajedničkim snagama stvorila Domovina, a sada u miru možemo naprijed samo sinergijom iseljene i domovinske Hrvatske.
♦ Kako vidite buduću Europu i Hrvatsku u njoj?
Prvenstveno Hrvatsku, kao i EU vidim kao kompletnu cjelinu koja će biti teritorijalno integrirana i povezana Pelješkim mostom. Postoji puno problema koje je potrebno riješiti da bi se Hrvatska razvila gospodarski u jaku te kompetitivnu i socijalnu državu.
♦ Ima li HDZ već predsjedničkog kandidata. Dio medija spominje na tom mjestu Kolindu Grabar-Kitarović?
Službene odluke o predsjedničkom kandidatu HDZ-a još uvijek nema, tako da bi bilo neodgovorno od mene to komentirati.No, ukoliko se medijske špekulacije pokažu istinitima bilo bi mi drago vidjeti gospođu Grabar-Kitarović kao prvu hrvatsku predsjednicu. Gospođa Grabar-Kitarović je obrazovana osoba, bez mrlje u političkoj karijeri koja nosi istinske hrvatske vrijednosti, no bez obzira na kandidata uopće ne sumnjam u pobjedu HDZ-a na izborima za Europski parlament, potom na izborima za predsjednika te konačno i na parlamentarnim izborima jer jedino HDZ u ovom trenutku ima rješenje za pokretanje i rast gospodarstva.
♦ Kako poboljšati položaj Hrvata u BiH da bi postali ravnopravni s druga dva konstitutivna naroda?
U listopadu 2013. godine postavila sam pitanje Komisiji: „Kada i kako će Europska komisija pomoći ostvariti Hrvatima u BiH kulturnu i jezičnu ravnopravnost te osigurati TV kanal na hrvatskom jeziku?“ na koje sam dobila pozitivan odgovor u kojem se ističe da je Komisija upoznata s problematikom nepostojanja hrvatskog RTV kanala u Bosni i Hercegovini te je potreban konsenzus nadležnih tijela u BiH po tom pitanju. U zaključku odgovora stoji da: „Komisija smatra da je poboljšanje javnog emitiranja radiotelevizijskih usluga neophodno i u interesu svih državljana Bosne i Hercegovine te svih etničkih skupina.“ Hrvati u Bosni i Hercegovini se nalaze u neravnopravnom položaju te bi televizijski kanal na hrvatskome jeziku bio samo mali korak prema pravoj konstitutivnosti Hrvata u BiH. Naši sunarodnjaci u BiH su trajna briga i HDZ-ovih europarlamentaraca te ćemo nastaviti podržavati europski put BiH jer daljnja stabilnost i razvoj ove države je moguć samo kroz europske integracije. U EU-u čak i manjine imaju pravo na televizijski kanal na vlastitome jeziku, a BiH će morati odlučiti želi li slijediti europski put.
♦ Hrvati u Australiji su jedna od najčvršće povezanih hrvatskih zajednica u dijaspori. Što im možete poručiti?
Svi u Hrvatskoj dobro znamo koliko su važnu ulogu odigrali Hrvati u dijaspori prilikom stvaranja samostalne Hrvatske. Mnogi od tih ljudi nisu bili desetljećima u Hrvatskoj, a neki nisu bili nikada u Hrvatskoj prije rata, no odlučili su se pomoći svojim sunarodnjacima u nevolji. Sada kada je Hrvatska punopravna članica EU otvaraju se velike mogućnosti za investicije i solidan život pa pozivam hrvatsku zajednicu u Australiji da razmotri mogućnost, ako ne povratka zbog obiteljskih razloga, onda barem da nam pomognu ponovno upravljati Hrvatskom, prije svega izlaskom na izbore kako bi im se osigurali uvjeti za povratak čime bi im se otvorila i mogućnost za lakše poslovanje i investiranje u Hrvatskoj.
♦ Zastupnica ste u Europskom parlamentu. Na koje ste poteze i aktivnosti najponosniji tijekom dosadašnjeg mandata?
Maksimalno sam angažirana na povezivanju Hrvatske s EU te sam već u srpnju poslala upit Europskoj komisiji vezan za izgradnju Europskog/Pelješkog mosta. Inicirala sam razgovore na tu temu i s povjerenikom Komisije za regionalni razvoj Hahnom, a HDZ se uvijek aktivno zalagao za izgradnju mosta i u vrijeme kada se ta inicijativa nije činila najprikladnijom i kada su joj se mnogi iz aktualne vladajuće koalicije protivili.
Moji prvi posjetitelji bili su hrvatski branitelji i HVIDRA, svjesna da bez njihove žrtve i odanosti Hrvatska ne bi bila slobodna ni nezavisna, niti bi bila punopravna članica prestižnog Kluba.
U knjižnici Europskog parlamenta predstavljen je dubrovački multimedijalni projekt „Orlandovi europski putovi“ kojim smo još jednom istaknuli našu duboku europsku ukorijenjenost. Sudjelujući u radu Odbora za kulturu zalažem se da 2020. godine jedan hrvatski grad postane Europska prijestolnica kulture, a nije neskromno priznati da bih željela da to bude Dubrovnik.
Nezaposlenost mladih je problem koji dominira EU, a Hrvatska zauzima neslavno 3. mjesto kada se radi o mladima do 29 godina. „Jamstvo za mlade“ i „ERASMUS +“ su teme kojima se bavim, a kako bih pomogla, odlučila sam uz zaposlene asistente pružiti priliku i za 14 stažista nakon pristiglih 456 prijava iz Hrvatske i BiH. A potpredsjednik EP-a Othmar Karas, predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje EP-a Doris Pack te predstavnici Europske komisije, predsjednik Mladeži YEPP-a Konstatinos Kyranakis, predsjednik Mladeži HDZ-a Josip Bilaver i predstavnici studenata iz Hrvatske sudjelovat će na konferenciji „Kako pomoći mladima doći do posla?“ koju organizira moj ured 22. siječnja 2014. u Bruxellesu.
