… ne znam što su konkretno radili … samo pametuju tamo, a ni engleski ne znaju … ništa nisu radili, kao i svi političari … - dio je to odgovora koje smo dobili od građana kad smo ih, između ostalog, pitali znaju li što su proteklih osam mjeseci hrvatski europarlamentarci radili u Bruxellesu. No, premda bi se o rezultatima njihova rada u smislu kvalitete moglo raspravljati, a u konačnici s obzirom na to da će neki od njih ponovno okušati sreću i na izborima u svibnju - konačan sud dat će upravo građani, ipak se teško može reći da nisu radili baš ništa.

„Aktivnosti parlamentarnih zastupnika mogu se ocjenjivati na osnovi dvaju kriterija, prvo, konkretnih rezultata tj. promjena koje se vide u životu građana koje zastupaju i drugo, na osnovi sustavne prezentacije aktivnosti koje poduzimaju sami parlamentarci. Ako i prihvatimo argument da je prvih godinu dana premalo kako bi se prepoznali pomaci u našim svakodnevnim životima, za ovo drugo, a to je izostanak njihove želje i potrebe da sa svojim sugrađankama i sugrađanima sustavno dijele svoja iskustva, dileme i pitanja, ne mogu pronaći neko opravdanje. To što vjerojatno redovito informiraju svoje stranačke šefove i kolege samo govori o tome prema kome osjećaju lojalnost što bi sve nas kao njihove jedine prave poslodavce dodatno trebalo potaknuti na razmišljanje“, ocijenio je sociolog Renato Matić.

S druge strane, „12 veličanstvenih“ (jer ipak su dobili priliku biti prvi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu), smatraju da su učinili podosta, ali i da mogu još i više te da su komunicirali s građanima gotovo neprestano, a nas je zanimalo jesu li svjesni i nekih propusta i koliko su slušali i čuli one zahvaljujući kojima su postali europarlamentarci, kao i što su ključni problemi i moguća rješenja krize u kojoj se EU nalazi. Europarlamentarci su smatrali da imaju štošta za reći pa njihove detaljneodgovore u originalu možete u cijelosti pročitati klikom miša na njihovo ime, a u nastavku slijede sažeci njihovih odgovora koji mogu poslužiti kao podloga za daljnju raspravu. Naime, do novih su izbora ostala još gotovo dva mjeseca što je dovoljno vremena za razgovor o viziji Europe 21. stoljeća - imajući pritom na umu da se on treba nastaviti i nakon izbora.


Izvor: EPA

Kako biste ocijenili svoj rad u Europskom parlamentu i možete li navesti vlastite uspjehe i propuste?

Mario Baldini: Teško je osobno ocjenjivati vlastiti rad o kojem obično sud donosi javnost. Međutim, moram reći da sam od početka svog mandata ostvario žestoki ritam, a ono što je još važnije od golih statistika su djelovanja u direktnom kontaktu s građanima. Ono što je možda u isto vrijeme uspjeh, ali i propust je oko šest mjeseci rada na međunarodnim kartičnim transakcijama što mi je oduzelo jako mnogo vremena, a ništa od toga ne ulazi u statistiku.

Biljana Borzan: Mogu reći da sam zadovoljna odrađenim poslom jer sam u proceduru svojeg Odbora za zaštitu okoliša, javno zdravstvo i sigurnost hrane uputila tridesetak amandmana na razne direktive i izvještaje. Nadalje, otvorila sam pitanje jednake kvalitete istih proizvoda u novim i starim zemljama članicama, postavljala pitanja o postupku odobrenja GMO proizvoda i tako dalje.

Zdravka Bušić: Teško je sažeti sav rad mandata u EP, no podijelila bih ga u tri podjednako važna segmenta - rad s mladima, rad u odborima, a posebno područje mog interesa je položaj Hrvata izvan Hrvatske, s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu. U ovom kratkom razdoblju nastojala sam učiniti što više, samokritična sam pa uvijek kažem da se moglo i bolje, ali jedno mogu jamčiti - namjernih propusta sigurno nije bilo.

Ivana Maletić: Zadovoljna sam mogućnošću sudjelovanja u raspravama te praćenju i prenošenju dobrih iskustava država članica u Hrvatsku. U više navrata sam istaknula potrebu da se državama čiji je BDP ispod 75 posto prosjeka BDP-a Unije, poput Hrvatske, omogući, neovisno o ograničenjima deficita, značajnije ulaganje u razvojne projekte i korištenje EU fondova te na potrebu za snažnijim povezivanjem ciljeva Europskog semestra sa Kohezijskom politikom.

Sandra Petrović Jakovina: Uz istupe na plenarnoj sjednici koja se većinom bave temama iz područja ljudskih prava, slobodnog kretanja radnika i građana, migracija i nezaposlenosti mladih, posebno bih istaknula rad u Odboru za ustavna pitanja, čija sam članica. Također sam zadovoljna postavljenim zastupničkim pitanjima Europskoj komisiji, posebice onim najnovijim o legaliziranju korištenja nusproizvoda indijske konoplje u Hrvatskoj. 

Tonino Picula: Na početku sam si zadao dva cilja u svojem radu zastupnika u EP-u: afirmaciju Jadranske Hrvatske i aktivno sudjelovanje u kreiranju europske politike prema jugoistoku Europe, a  želio bih istaknuti i rad na temi zaštite autohtonih hrvatskih proizvoda o kojoj s EK aktivno komuniciram od početka mandata. Uz to, upozorio sam EK na neravnopravan status viznog režima sa SAD-om nakon čega su uslijedile ohrabrujuće najave te sam stao i u zaštitu naših malih ribara.

Andrej Plenković: Ocjenu o mom radu prepuštam biračima. Posebno bih izdvojio aktivnosti kao član Odbora za proračun - a to je sudjelovanje u pregovorima između Vijeća i Parlamenta o Proračunu EU za 2014., kao i u pregovorima o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014. - 2020.  Bio sam i izvjestitelj u sjeni EPP-a u vezi financijski vrlo značajne Odluke o davanju jamstva (30 milijardi eura) iz proračuna Unije Europskoj investicijskoj banci za financiranje projekata izvan EU usvojene u ožujku. 

Davor Stier: Drago mi je što sam sa stranačkim kolegama među najaktivnijim zastupnicima, ali još me više raduje što je ukupan dojam hrvatskih zastupnika pozitivan. Inicijativu koju smo pokrenuli kolega Picula i ja za novi pristup EU prema BiH pokazuje da se takvom suradnjom mogu postići konkretni rezultati.

Dubravka Šuica: Kao predsjednica hrvatske HDZ/EPP delegacije u EP izražavam zadovoljstvo budući da smo prezentirali Hrvatsku kao most prema Jugoistočnoj Europi s posebnim naglaskom na brigu o napretku BiH, informirali smo naše sugrađane i institucije kako koristiti dostupna  sredstva iz EU fondova, aktivno lobirali za izgradnju Pelješkog mosta i nastavak izgradnje Jadransko-jonskog koridora. Uvijek smo bili na strani očuvanja obitelji, a promovirali smo i  hrvatsku kulturu i jezik.

Ruža Tomašić: Radila sam maksimalno unutar svojih mogućnosti. Predsjednica sam i ujedno jedini član hrvatske delegacije u Europskim konzervativcima i reformistima što je otežavajuća okolnost jer onemogućuje specijaliziranje samo za određene teme i moram se baviti svime kako bih bila sigurna da hrvatski interesi u nekom od izvješća nisu ugroženi. Nemam taj luksuz kao zastupnici iz HDZ-a ili SDP-a da se bavim samo svojim odborom ili sebi bliskim temama, već zajedno s timom moram proučiti sva izvješća kako bih mogla mirne duše glasovati.

Oleg Valjalo: Tri su stvari koje sam otpočetka postavio za cilj svoga mandata u Europskom parlamentu: uredno izvršavati svoje obveze na plenarnim sjednicama i sjednicama parlamentarnih odbora kojima sam član, učiniti sve što je moguće za izgradnju Pelješkoga mosta, te maksimalno informirati hrvatske građanke i građane o europskim institucijama i nadolazećim europskim izborima.

Nikola Vuljanić: Teško je ocjenjivati vlastiti rad, ali mogu reći da sam zadovoljan. Mislim da je uspjeh što sam se afirmirao kao zastupnik koji se aktivno bavi pitanjima proširenja EU i tu stekao reputaciju zastupnika kojeg se pita za mišljenje. Zadovoljan sam i radom na zaštiti položaja radnika u Europi, posebno u Hrvatskoj, na zaštiti prava manjinskih skupina. Propusti - trebali smo, mi hrvatski zastupnici, više poraditi na informiranju građana o radu u Europskom parlamenta.

Izvor: FaH

Koliko i kako ste komunicirali s građanima (usmeno, pismeno, preko društvenih mreža, e-poštom ...) i što Vam je ta komunikacija značila u Vašem radu? Možete li navesti neki konkretan primjer?

Mario Baldini: Intenzivno sam komunicirao s građanima, a u tome sam imao veliku podršku najvećeg broja asistenata koncentriranih u uredu u Puli – najvećem istarskom gradu. Primali smo i najmlađe, učenike, gimnazijalce, posebno studente, veoma često ljude u teškim društvenim problemima i osjetljivoj socijalnoj situaciji. 

Zdravka Bušić: Kad nisam u Bruxellesu ili Strasbourgu, gotovo sam uvijek na terenu. Često održavam predavanja u srednjim  i visokim školama. Osim izravnog kontakta, s građanima komuniciram i putem e-maila, facebooka i twittera. Možda i najvažniji posao nas prvih hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu je približavanje Europske unije građanima.

Biljana Borzan: Mislim da nema načina na koji nisam komunicirala s građanima i ta mi je komunikacija ključna jer mi daje teme i materijale za rasprave i zastupnička pitanja. Primjerice, nedavno su mi se javili iz osnivačkog odbora udruge za istraživanje utjecaja elektromagnetskog zračenja na ljude s molbom da ih uputim u europske propise vezane uz tu temu. Nadalje, udruga pacijenata oboljelih od raka je tražila pomoć oko prevođenja Europske povelje o pravima pacijenata na hrvatski i ostvarili smo dobru suradnju, pogotovo jer se tim pitanjem bavim u radu svog odbora.

Ivana Maletić: S građanima komuniciram prije svega osobno na nacionalnim i regionalnim te konferencijama za mlade. Dio svakodnevne komunikacije su naravno i nezaobilazne društvene mreže i odgovaranje na brojne upite koji pristižu mailom. Najviše pitanja odnosi se na konkretne ideje i projekte te kako ih financirati. Građani često upozoravaju na svakodnevne probleme i zanima ih stav na razini EU o tome: npr. repetitori uz stambene zgrade, razina buke u stambenim naseljima, streljaštvo koje nije više dio školskih sportova, financiranje amaterskih klubova, položaj malih ribara…

Sandra Petrović Jakovina: Jako sam zadovoljna što sam u proteklih osam mjeseci imala priliku komunicirati s građanima svih dobnih skupina iz različitih krajeva Hrvatske. Građani mi se uglavnom javljaju putem službenog maila, ali i Facebooka. Primjerice, javila nam se jedna osoba koja je htjela pokrenuti međunarodni spor male vrijednosti, no nije znala na koji se sud obratiti. Moj ured je istražio dotičnu problematiku i pronašao odgovor.

Tonino Picula: S građanima komuniciram svakodnevno putem Facebooka, Twittera i e-maila. Također, na raspolaganju građanima je moj zagrebački ured na Zrinjevcu. Neka od pitanja koja sam postavio Komisiji inicirana su upravo od strane građana. Na konkretan problem s kojim se suočavaju hrvatski potrošači prilikom on-line kupnje od strane nekih ponuđača (primjerice Velike Britanije), upozorio me upravo jedan građanin. Također, u listopadu sam u posjet EP-u u Bruxelles pozvao 11 učenika otočnih osnovnih škola kojima prijeti zatvaranje zbog premalog broja učenika.

Andrej Plenković: Od samog početka mandata kontinuirano sam angažiran na terenu. Kroz zastupnička pitanja koja sam uputio Komisiji i Vijeću nastojim potaknuti rješavanje konkretnih pitanja za hrvatske građane: problemi s kojima su se susreli hrvatski špediteri, zagađenje zraka u Slavonskom Brodu, zapošljavanje hrvatskih građana u institucije Unije, sklapanje Protokola o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s BiH, pridruživanje Europskom gospodarskom prostoru, gospodarska situaciji u Hrvatskoj, operacionalizacija Dunavske i Jadransko-jonske strategije, posljedice elementarnih nepogoda i moguća pomoć kroz Europski fond solidarnosti.

Davor Stier: S građanima kontaktiram neposredno na otvorenim tribinama koje smo održali gotovo u svim županijama. Isto tako komuniciram preko Facebooka i Twittera te naravno putem e- maila. Na temelju tog dijaloga sam više puta postavio zastupnička pitanja Komisiji ili prenio zahtjeve hrvatskih građana na plenarnim sjednicama, poput pitanja priziva savjesti ili korištenja fonda solidarnosti za hrvatska područja pogođena elementarnim nepogodama.

Ruža Tomašić: Jako puno vremena i energije posvećujem komunikaciji s građanima. Redovito mi šalju pisma u papirnatom i elektroničkom obliku, zovu na telefon, posjećuju moj ured u Zagrebu, a posebno sam ponosna na komunikaciju koju imam s njima putem društvenih mreža. Mislim da sam jedina od naših zastupnika dala mogućnost građanima da se putem društvenih mreža izjasne o konkretnom izvješću o kojem ću govoriti i glasovati na plenarnoj sjednici.

Dubravka Šuica: Osobno sam zabrinuta zbog niske izlaznosti na prošlogodišnje izbore za Europski parlament. Stoga pokušavamo potaknuti naše građane na važnost izlaska na izbore organizirajući razne tribine, okrugle stolove, razgovore s građanima u RH, BiH te u samom EP gdje smo također organizirali konferencije, kulturna događanja, postavljali pitanja Komisiji, ulagali amandmane, pokretali rezolucije i raspravljali u odborima i na plenarnim sjednicama

Oleg Valjalo:  Posebno sam ponosan na dio mandata koji se odnosi na informiranje građana o radu europskih institucija te nadolazećim europskim izborima. Rad na terenu, boravak među građanima, smatram ključnim i neizmjerno mi je drago da sam im na taj način vratio jedan dio duga za ukazano povjerenje, tj. podnio račun o svom zastupničkom radu. Direktna komunikacija s građanima ostaje prioritet moga rada i raduje me što se to vidi na mojoj Facebook stranici te ostalim društvenim mrežama putem kojih sam svakodnevno u kontaktu s njima.   

Nikola Vuljanić: Moj broj telefona je dostupan svima. Imam otvoren i facebook profil. Javljaju mi se građani, najčešće s nepravdama, ali i poduzetnici, pa sam tako jednog hrvatskog poduzetnika spojio s konzultantskom tvrtkom u Briselu. Pitanja koja sam postavio Komisiji uglavnom su rezultat suradnje s građanima i nevladinim organizacijama. Prihvaćam i kritike. 


Izvor: FaH

Što vidite kao ključne teme i probleme EU te moguća rješenja o kojima bismo trebali raspravljati umjesto da se bavimo gotovo isključivo time tko je i ispred koga na čijoj listi?

Mario Baldini: Bitno je da smo po uvjerenju Europljani i da poštujemo one koji to nisu. U fokus interesa svakako treba staviti još uvijek poprilično tešku ekonomsku i gospodarsku situaciju u EU, mogućnost otvaranja novih radnih mjesta i smanjenje nezaposlenosti, pogotovo mladih, kako privući investitore te kako izvući što više novca iz EU fondova koji su nam na raspolaganju.

Zdravka Bušić:  Treba pronaći načine kako uklopiti i hrvatske interese kroz europske politike. Rezolucija o napretku BiH koju je EP izglasao u veljači dobar je primjer. Odbor za kulturu i obrazovanje EP raspravljao je o Direktivi Vraćanja kulturnih objekata bespravno otuđenih s teritorija zemlje članice. Prihvaćanjem ove Direktive, zakon EU regulirat će povrat takvih objekata od 1993. naovamo, a ja sam zatražila da to bude od 1991. i da se Direktiva proširi na sankcioniranje otuđenja počinjenih od strane država koje nisu članice EU, što će biti uzeti u obzir kod izrade konačne verzije.

Biljana Borzan: Ključno pitanje s kojim se Unija mora baviti je vraćanje povjerenja građana u europski projekt. Dugotrajna gospodarska kriza i sklonost nacionalnih političara da odgovornost za sve bolne reforme prebacuju na EU, srozala je to povjerenje. Nacionalizam, ekstremizam i ksenofobija su, nažalost, postali dio političkog mainstreama i prihvatljiv politički govor. To je ključno pitanje i problem u čijem rješavanju sve umjerene političke snage moraju nadići razlike i ujediniti se. 

Ivana Maletić: Ključno pitanje EU jest gospodarski oporavak. Države koje su znale provesti strukturne reforme danas bilježe pozitivne rezultate. Sve snage moramo usmjeriti na podizanje produktivnosti i konkurentnosti našeg gospodarstva, na stvaranje efikasne i pametne države uprave, na razvoj povoljnog poduzetničkog okruženja, vraćanje povjerenja investitora, podizanje rejtinga i kroz to smanjivanje kamatnih stopa, jednom riječju na preokretanje trendova.

Sandra Petrović Jakovina: Jedna od ključnih tema, kojom se bavi i Odbor za ustavna pitanja čija sam članica, je približavanje Unije građanima. To je izazov s kojim se susreću sve države članice u različitim mjerama. Europski parlament, kao jedan od tri međuovisnih tijela EU i ima specifičnost da je jedino neposredno izabrano i stoga jedino demokratski legitimno tijelo na razini EU.

Tonino Picula: S obzirom na trenutnu gospodarsku krizu teme vezane za ekonomiju, kao što je nezaposlenost (posebice mladih), nameću se kao prioritet. Budući da je Hrvatska jedna od graničnih zemalja EU, teme vezane uz imigrante te njihovu integraciju bi nesumnjivo trebalo jače afirmirati u hrvatskoj javnosti. Još jedna tema koja je važna za nas jest daljnja europska integracija našeg susjedstva, uz razrješenje ostalih sigurnosnih problema koji se javljaju na istočnim granicama EU.

Andrej Plenković: Najvažnije je steći kulturu sudjelovanja u demokratskim procesima na razini institucija EU, a osobito participacije građana u izborima. Glavne rasprave trebaju se voditi o EU kao dodanoj vrijednosti za: rast i razvoj, zapošljavanje (osobito mladih), mala i srednja poduzeća, regionalni razvoj, poljoprivredu i ribarstvo, inovacije, infrastrukturno povezivanje, mobilnost, okoliš i niz drugih konkretnih europskih politika.

Davor Stier: Ključne teme za sljedeći saziv EP po mom mišljenju bit će kako vratiti proizvodnju u Europu i naravno u Hrvatsku jer je to od presudne važnosti za novi val gospodarskog rasta te otvaranja radnih mjesta. U tom kontekstu gledam potrebu stvaranja bankovne unije i reforme financijskog sektora kojim će se više financirati mala i srednja poduzeća, ulaganje u nove tehnologije i u obrazovanje naših građana.

Dubravka Šuica: Žao mi je što se rasprava u EU svodi samo na kombinatoriku lista i plaće, a ne na prave europske teme koje izravno utječu na našu sadašnjost, a još više na budućnost.  

Ruža Tomašić:  Ključni problemi EU u ovom su trenutku gotovo isključivo ekonomske prirode. Previsoki porezi koji predstavljaju ogromno opterećenje građanima i poduzetnicima, izvoz proizvodnih radnih mjesta i doista pretjerana birokratizacija. EU ne može uspjeti kao visoko birokratizirana centralistička tvorba, već isključivo kao decentralizirana zajednica suverenih nacionalnih država, čiju osnovu čine zajedničko tržište i gospodarska suradnja.

Oleg Valjalo: Pravi ključ uspjeha Europskih izbora 2014. leži u tome da se građani zainteresiraju za europske teme, jer ako hrvatski građani ovaj put ne budu svoju odluku donosili na temelju vlastitoga kritičkog suda o političkom programu europskih pučana, socijalista i demokrata, liberala, zelenih i ostalih europskih političkih grupacija, ponovno smo podbacili i ostali zarobljeni u okvirima uskogrudne nacionalne politike, politike lišene svake europske dimenzije.

Nikola Vuljanić: Vjerojatno i zbog toga ljudi gube interes za Europski parlament. Ključni problemi su prava radnika, proširenje te organizacija pravednije i socijalno osjetljivije Europe, smanjenje ovisnosti o virtualnom bankarskom kapitalu i ozdravljenje financija država članica bez rezova i osiromašenja građana.


Ovaj tekst čitate kao dio tekstova iz serije «EU izbori – prva stepenica u smanjenju demokratskog deficita EU», koja se, kao što joj i naslov kaže,  bavi time kako izbori za zastupnike u Europskom parlamentu (EP) mogu pridonijeti smanjivanju demokratskog deficita Europske unije u smislu jaza između otuđenih građana i „birokratiziranog EU čudovišta". Projekt serije novinarskih tekstova, koje se izvorno objavljuje na neprofitnom portalu www.gong.hr, podržalo je Ministarstvo kulture.

http://gong.hr/hr/izborni-sustav/europski/eu-izbori-jesu-li-hrvatski-europarlamentarci-culi-/