'Hrvatska i Grčka mogu računati na potpore u vidu bespovratnih sredstva iz Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).'
Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica tražila je od Europske komisije da se izjasni kada i kako namjerava financirati gradnju autoceste na Jadransko-jonskom koridoru od Ploča u Hrvatskoj prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj, na što je dobila potvrdan odgovor Komisije.
„Hrvatska i Grčka mogu računati na potpore u vidu bespovratnih sredstva iz Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Komisija naglašava da svaka od četiri spomenute zemlje može računati i na sredstava za izradu studija kao i za radove u sklopu programa zvanog Instrument za povezivanje Europe“, stoji u odgovoru koji potpisuje Siim Kallas, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet.
„Bespovratna sredstva za cestovne radove mogu se dodjeljivati jedino za projekte s prekograničnim dionicama (uključujući granične prijelaze) u Hrvatskoj i Grčkoj, specifično, za dionicu ceste koja povezuje Grčku i Albaniju i za dionicu Dubrovnik – Karasovići, dionice koja povezuje Hrvatsku i Crnu Goru. Cestovni projekti u Albaniji i Crnoj Gori mogu dobiti potporu iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), a posebno Okvirom za ulaganja na zapadnom Balkanu (WBIF)“, ističe se u odgovoru Komisije.
„Podnošenje zahtjeva za financijsku potporu EU je na pojedinoj zemlji, dakle Hrvatska kao i ostale zemlje kroz koje prolazi Jadransko – jonski koridor moraju aplicirati na dostupne fondove, a Komisija će odlučiti o dodjeli i o visini potpora budući da je ovaj projekt prepoznat kao vitalni za povezivanje jugoistične Europe s ostatkom EU, no je li Vlada Republike Hrvatske spremna za to?“ upitala je Šuica.
