Dubravka Šuica uputila je pitanja EU Komisiji vezana za štetu prouzrokovanoj vremenskim neprilikama, te vam pitanja i odgovore prenosimo u cjelosti:
Ekstremno niske temperature, led i snijeg uzrokovali su milijunske štete u Gorskom kotaru prije nekoliko dana kada su tisuće kućanstava ostale bez opskrbe električnom energijom. Taj dio Hrvatske bio je okovan ledom, a oštećeni su dalekovodi, obiteljski nasadi, niskonaponska mreža i šume. Budući da se gospodarstvo ovog kraja temelji na drvnoj industriji, nastala šteta je velika. Vrtići i škole bili su također zatvoreni. Situacija se trenutno normalizira te se Gorski kotar oporavlja od posljedica prirodne katastrofe. Još uvijek se radi na uspostavi prometa, cjelovite opskrbe električnom energijom i telekomunikacijskim vezama. Zbog velike štete uzrokovane ledom, snijegom i niskim temperaturama župani Primorsko-goranske i Karlovačke županije proglasili su elementarnu nepogodu za određena područja. Razmjer katastrofe najbolje se potvrđuje time da je potrebno sanirati gotovo cijelu elektromrežu Gorskog kotara. Sanacija će trajati mjesecima, dok će za obnovu šuma biti potrebno i više desetljeća.
Može li se Komisija izjasniti:
1. Na koju pomoć može računati Hrvatska za sanaciju oštećenih dalekovoda, niskonaponskih mreža, obiteljskih nasada i šuma na područjima koje su zahvatili hladnoća, led i snijeg, a sve u cilju osiguranja sigurnosti građana te osnovnih uvjeta za život?
2. Mogu li se sredstva Europskog fonda za solidarnost putem tijela Vlade RH iskoristiti za sanaciju stradalih područja i mogu li stanovnici pogođenih područja računati na promptno djelovanje institucija EU-a?
3. Koji se drugi izvori financiranja mogu koristiti za sanaciju uništene infrastrukture i šuma u Gorskom kotaru?
Odgovor:
1. Mjere oporavka i obnavljanja nakon kriznih situacija mogle bi u razdoblju od 2014. do 2020. biti prihvatljive za sufinanciranje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Hrvatska mora u skladu s primjenjivim pravilima EU-a procjenom rizika prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih djelovanjem čovjeka utvrditi prioritete za navedeno sufinanciranje. Očekuje se da će hrvatska nadležna tijela procjenu rizika dovršiti do kraja 2015. To znači da bi se u praksi sufinanciranje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u tom području moglo osigurati tek nakon 2015.
2. Samo na temelju zahtjeva koji hrvatska nadležna tijela moraju podnijeti u roku od deset tjedana od prve štete može se procijeniti bi li Fond solidarnosti EU-a mogao intervenirati da se šteta nadoknadi. Hrvatska nadležna tijela najavila su da razmatraju podnošenje navedenog zahtjeva. Komisija je u kontaktu s hrvatskim nadležnim tijelima te pruža smjernice i savjete za pripremu zahtjeva.
3. Izvori financiranja navode se u prvom i drugom odgovoru.
4. Izgradnja nasipa i sustava odvodnje mogla bi se poduprijeti iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. U tu je svrhu potrebno imati strategiju navedenu u odgovoru na prvo pitanje. Ako Hrvatska namjerava ulagati prije dovršetka strategije, prioriteti ulaganja, njihovi očekivani rezultati i pokazatelji morali bi u okviru programa biti dobro definirani i opravdani na temelju analize rizika od poplava kako bi se kasnije mogli smatrati prihvatljivima za financiranje iz sredstava EU-a.
|
Šuica: „Očekujem da će Vlada ovoga puta djelovati promptno, posebice sada kada imamo pisano jamstvo Komisije da će financirati štete stanovnicima područja nastradalih u poplavama i nadam se da se neće ponoviti slučaj kada je zbog nepripremljenosti informacijskog sustava za praćenje EU fondova i zbog inertnosti vladajućih u pitanje došlo čak 150 mil eura“, naglasila je Dubravka Šuica komentirajući odgovor Europske komisije na njezin apel iz veljače za financiranjem šteta stanovnicima koji žive na područjima pogođenim poplavama u Hrvatskoj. „Hrvatska mora u skladu s primjenjivim pravilima EU-a o procjenama rizika prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih djelovanjem čovjeka utvrditi prioritete za navedeno sufinanciranje. Očekuje se da će hrvatska nadležna tijela procjenu rizika dovršiti do kraja 2015. To znači da bi se u praksi sufinanciranje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u tom području moglo osigurati tek nakon 2015.“, stoji u odgovoru Šuici koji potpisuje povjerenik Komisije Johanes Hahn. Šuica je tom prigodom pitala Komisiju i za dostupnost sredstava u EU proračunu koja bi jedinice lokalne samouprave mogle koristiti za prevenciju s ciljem izgradnje nasipa i sustava za odvodnju, na što je također dobila pozitivan odgovor. Komisija je naglasila da je neophodno strateško planiranje kako bi se koristila sredstva iz strukturnih i investicijskih fondova, što u Hrvatskoj trenutno ne postoji. „U tu je svrhu potrebno imati strategiju, no ako Hrvatska namjerava ulagati prije dovršetka strategije, prioriteti ulaganja, njihovi očekivani rezultati i pokazatelji morali bi u okviru programa biti dobro definirani i opravdani kako bi se mogli smatrati prihvatljivima za financiranje iz sredstava EU-a“, stoji u zaključku odgovora Europske komisije. |
