HRVATSKI eurozastupnici Tonino Picula (SDP) i Dubravka Šuica (HDZ) založili su se na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu da povrat kulturnog blaga treba biti dio pregovaračkog paketa za ulazak u EU.
Postojeća Direktiva o povratu kulturnog blaga odnosi se samo na slučajeve nakon 1993. i oboje hrvatskih zastupnika tvrde da se ona mora produljiti na ranije slučajeve.
"Povrat kulturnog blaga treba biti dio pregovora za EU članstvo", naglasio je Picula u raspravi na plenarnoj sjednici.
Usprkos brojnim mjerama zaštite, krijumčarenje kulturnih dobara i dalje je jedna od najraširenijih vrsta ilegalne trgovine, (nakon krijumčarenja droge i oružja), s 40.000 umjetnina prokrijumčarenih na godišnjoj razini unutar Unije, kazao je Picula.
Hrvatskoj je kao najnovijoj članici EU izuzetno stalo da se primjena Direktive produlji na slučajeve otuđenja kulturnih dobara počinjenih prije 1993. "Jer dok su se u Europskoj uniji ukidale tržišne granice, što je jedan od motiva usvajanja prve Direktive, Hrvatska je morala obraniti nacionalne granice. U tom razdoblju iz Hrvatske je otuđeno 22.829 muzejskih predmeta i 3097 kulturnih dobara. Dobar dio je vraćen do 2008. godine, ali od tada do danas vraćeno je svega nešto više od 100 objekata", naglasio je Picula.
Šuica je još u veljači tražila pomoć Komisije pri ubrzanju povrata od Srbije kulturnih dobara koja su otuđena tijekom agresije na Hrvatsku u Domovinskom ratu, među kojima su brojne umjetnine iz muzeja, crkava, samostana te privatnih zbirki.
"Već sam više puta govorila u Europskom parlamentu da je Direktiva o vraćanju kulturnih dobara loša za Hrvatsku jer ne regulira povrat predmeta otuđenih prije 1993. godine, a znamo da je većina dobara otuđena iz RH do 1993. Sada kada je Srbija kandidat za članstvo u EU prilika je da reguliramo i riješimo ovo pitanje", poručila je Šuica u raspravi i također naglasila da postoji potreba ažuriranja Direktive o povratu kulturnog blaga zbog činjenice da je Hrvatska pristupila EU-u naknadno.
