IlustracijaIzvor: Sipa Press , Autor:BERMAN NINA/SIPA
Iako je lobiranje profesija koja je u Hrvatskoj još uvijek obavijena velom tajne, riječ je o biznisu oko kojeg se u svijetu vrti ogroman novac. Taj biznis 'poslovao' je i s hrvatskim europarlamentarcima – kontaktirali su ih lobisti koji se zalažu za najrazličitije ciljeve, od pripadnika autoindustrije i zelenih do iranske opozicije
Prema riječima Dubravke Šuice, donedavne HDZ-ove europarlamentarke, poduzeća u EU na lobiranje potroše 1,3 milijarde eura godišnje.
'Bruxelles je, procjenjuje se, drugi najbrojniji grad lobista na svijetu, odmah poslije Washingtona', iznosi osnove podatke Šuica. Objašnjava da iako definicije lobiranja mogu varirati budući da trenutno ne postoji jedinstveni registar lobista, procjenjuje se da ih u Bruxellesu ima između 15.000 i 30.000. 'Hodnicima Europskog parlamenta gotovo je nemoguće proći, a da ne naiđete na nekoga lobista koji se želi susresti 'upravo s vama i čeka baš vas' te vam odlično izgovara ime i upoznat je s područjem vašeg rada. Često me iznenade jer raspolažu s puno više informacija nego bi se to moglo očekivati', kazala nam je Šuica.
S lobistima se tijekom mandata dobro upoznao i doskorašnji SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula. Kaže da su ga najčešće kontaktirali stranci, no nisu rijetki slučajevi kada su ga kontaktirale razne udruge, organizacije i tvrtke iz Hrvatske koje su tražile pomoć u zaštiti svojih projekata.
'Brojni su slučajevi kada su hrvatski zastupnici zajednički lobirali kod ostalih kolega u Europskom parlamentu s ciljem zaštite strateških hrvatskih interesa. Neki od uspješnih primjera su zaštita interesa hrvatskih ribogojilišta ili prihvaćanje amandmana koji sam podnio, vezanog uz očuvanje tradicionalnog opsega trgovine koji je Hrvatska imala s zemljama CEFTA-e prije pristupanja Europskoj uniji', objašnjava nam Picula. Jedna od najvažnijih stvari u njegovom mandatu u Europskom parlamentu bila je zaštita malih proizvođača meda. Razne lobističke skupine su željele sniziti kriterije za klasifikaciju meda, što ne odgovara hrvatskim proizvođačima gdje se med dobiva na najprirodniji mogući način, kazao je Picula.Lobiraju gotovo svi, a postoje i prikriveni lobisti
Naravno, i laburista Nikolu Vuljanića su tijekom kratkog mandata hrvatskih europarlamentaraca kontaktirale različite lobističke skupine, a on izdvaja političke: od Baska, preko Katalonaca, do Sinn Feina i iranske opozicije. Kaže, posebno emotivan je bio sastanak s iranskom opozicijom koja ga je upoznala sa strahotama koje se događaju u toj zemlji. 'Dolaze brojni NVO-i, borci za ljudska prava i zaštitu okoliša. Zeleni su mi dolazili skoro svaki mjesec. Znaju da sam zainteresiran za tu vrstu tema', kaže Vuljanić. Objašnjava da je riječ o korektnim razgovorima. 'Nema nikakvih prisila ili nemoralnih ponuda', navodi Vuljanić i dodaje da je zahvalan zelenima koji su iznimno pripremljeni pa ni ne mora čitati stotine stranica materijala kada mu oni dođu.
Nikola VuljanićMario Pušić/Cropix
Picula nam je ispričao anegdotu s prikrivenom lobisticom duhanske industrije. 'Nedavno me nazvala gospođa koja se predstavila kao članica NVO grupe i zatražila da je primim kako bi mi ukazala na nelogičnosti izglasane u zakonu kojim se reklamiranje cigareta dodatno otežava. Odlučio sam provjeriti otkud dolazi i koga točno predstavlja te se vrlo brzo pokazalo da je vrlo usko povezana s duhanskom industrijom. Kada mi se ponovno javila, tražio sam od nje da pošalje pismeni upit za sastanak, nakon čega se više nikad nije javila', ispričao je Picula.
Šuicu je u početku iznenadilo što je lobiranje toliko izraženo. Na vrata su joj dolazili lobisti iz automobilske i duhanske industrije. Europski parlament je donosio odluku o smanjenju buke u prometu koja bi imala dalekosežne posljedice za autoindustriju koja bi morala povećavati troškove, a odluka bi imala odraza ne samo na profite, nego i na plaće radnika i na razinu zaštite okoliša. Vuljanić kaže da su u početku mandata i njemu dolazili lobisti velikih korporacija poput predstavnika avioindustrije i proizvođača GMO hrane. 'Postavio sam se hladno i ukočeno i poslije mi nisu dolazili. Vidjeli su da od mene neće imati koristi', nasmijao se laburist. S druge strane, Vuljanić kaže da je prihvatio primjedbu lobista zelenih koji su ga upozorili da Makedonija planira izgraditi hidroelektranu u Nacionalnom parku Mavrovo koja bi ga u potpunosti devastirala.
Bruxelles će strogo propisati rad lobista
Po hodnicima u Bruxellesu se lobira za doslovno sve. 'Lobiraju svi i o svim temama o kojima institucije u Bruxellesu raspravljaju ili odlučuju. Osobno su me kontaktirali vezano uz gotovo svaku temu čija regulacija se našla na dnevnom redu, kao što je očuvanje okoliša, prava žena, prometna vozila, ljudska prava, financijske transakcije i mnoge druge', priča nam Picula. Da njihov utjecaj ipak nije presudan, nastavlja, svjedoči i nedavno usvojen 'duhanski paket' kojim će se zabraniti cigarete s okusima, privlačna pakiranja i slim cigarete, sve ono protiv čega je duhanski lobi intenzivno i dugotrajno lobirao. 'Nadam se da utjecaj lobista neće biti presudan kada je u pitanju uvođenje dodatnih GMO vrsti, što Komisija razmatra, a većina zastupnika u Europskom parlamentu, zemalja članica i građana ne podržava', kazuje nam SDP-ovac.
Picula i ŠuicaPatrik Macek/PIXSELL
U Hrvatskoj je lobiranje još uvijek na niskim razinama, a u javnosti ima percepciju legalne korupcije. 'U Bruxellesu je legitimno da svatko zastupa svoje interese', kaže Šuica. Objašnjava da je najavljeno osnivanje krovne lobističke organizacije do 2017. godine s ciljem podizanja razine transparentnosti i s namjerom definiranja jasnih pravila što je dopušteno, a samo registrirane organizacije imat će pristup Parlamentu i Komisiji. Za Vuljanić je lobiranje posao kao i svaki drugi. 'Ljudi se zalažu za svoje interese. Kako mogu biti protiv lobiranja iranske opozicije koja ukazuje na stanje ljudskih prava, a NVO-ima je to jedini način da se izbore za svoje ciljeve', izravan je laburist. Lobistima u Bruxellesu je dozvoljeno tražiti informacije o tome o čemu raspravljaju Europska komisija, odnosno Parlament i Vijeće ministara, nadovezuje se Picula, jer se pokazalo da onima koji spremaju uredbe i zakone također može koristiti ako im lobisti daju podatke i argumente o tome što je istinski interes gospodarskog sektora, nevladinih organizacija, udruženja potrošača i drugih.
SDP-ovac dodaje da problemi nastaju kada aktivnosti lobista prijeđu granicu dozvoljenog pokušaja uvida u pripreme pravila i uredbi, na pokušaj da se za određenu interesnu grupu dobiju bolji uvjeti, nudeći pritom novac, putovanja ili radna mjesta. Prema lobistima i dalje zadržava stanovitu dozu opreza jer lobiranje je aktivnost koja je, čak i kada je jasno regulirana, podložna zlouporabi. 'Jasno, iza svakog lobista stoji određen interes i na nama zastupnicima je da pažljivo filtriramo uske partikularne od javnih interesa. Svoje odluke donosim na temelju informacija koje prikupljam, a one uvijek dolaze iz najšireg mogućeg kruga izvora', zaključio je Picula.
