AUTOR:
Tomislav Krasnec

Europski povjerenik za regionalni razvoj Johannes Hahn u razgovoru za Večernji list, koji smo vodili u njegovu uredu u Bruxellesu u srijedu navečer, govori o pomoći koju Hrvatska može dobiti nakon poplava, ali i općenito o stupnju pripremljenosti Hrvatske za povlačenje novca iz strukturnih fondova EU.

12 tjedana za prijavu

Može li Hrvatska zatražiti pomoć nakon poplava kroz Europski fond solidarnosti?

Fond solidarnosti stvoren je 2004. nakon velikih poplava u srednjoj Europi. U njemu je novac namijenjen pokrivanju javnih troškova nastalih upravljanjem u katastrofalnim situacijama. Hrvatska se može prijaviti kao zemlja članica EU, a može i Srbija, kao zemlja kandidatkinja. BiH, nažalost, ne može. Imate rok od 12 tjedana da podnesete prijavu. Odobravanje pomoći zatim ovisi o tome je li iznos štete prekoračio vrijednost od 0,6 nacionalnog BDP-a, što je u slučaju Hrvatske 254 milijuna eura. Ako to ne bude slučaj, Hrvatska se može prijaviti po kriteriju regionalne katastrofe ili po kriteriju susjedne zemlje, što znači da traži pomoć kao zemlja susjed one zemlje u kojoj se dogodila nacionalna katastrofa.

Da bi se kvalificirala prema kriteriju regionalne katastrofe, regija koja je pogođena katastrofom može biti bilo koja regija, primjerice županija? Dovoljno je samo reći: ovo je pogođeno područje?

Da, to mora biti bilo koji zaokružen teritorij, odnosno ne može se raditi o teritorijalno odvojenim područjima. Šteta mora prelaziti vrijednost 0,5 posto BDP-a te regije.

Koliko bi velika ta pomoć mogla biti?

Za kalkulaciju novca uzimamo u obzir svu štetu, uključujući i privatnu. Od toga nadoknađujemo najmanje 2,5, a najviše 6 posto cijele štete. Ali novac koji se izračunava po toj osnovi može samo biti iskorišten za troškove stvorene operacijama spašavanja, poput pružanja utočišta ili za rekonstrukcije cesta i slično. Dakle, sve što je vezano uz upravljanje u katastrofama, ali je javni trošak, ili što nije pokriveno osiguranjem.

Možete dobiti pomoć nakon poplava ako je pogođena i samo jedna županija

Postoje li drugi načini na koji EU može pomoći Hrvatskoj u izgradnji sustava protiv poplava u budućnosti?

Može se sagraditi potrebna infrastruktura novcem iz strukturnih fondova u kojima je količina novca puno veća nego u Fondu solidarnosti. Zajedno s Hrvatskom već razmatramo takve mogućnosti. Možete iskoristiti i kreditne linije Europske investicijske banke. Zatim, Hrvatska je dio Strategije EU za dunavsku regiju i jedan od prioriteta te strategije jest zaštita od poplava. Treba vidjeti kako se taj novac može iskoristiti u Hrvatskoj i s Dunavom i sa Savom.

Je li Hrvatska sada dobro pripremljena za korištenje fondova EU?

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL

Kao i svaka druga nova zemlja članica, i Hrvatska se suočava s nedostatkom iskusnih ljudi u javnoj upravi. Drugi je element da još postoji nedostatak strateškog zdravog planiranja. Ovaj posao zahtijeva politički odabir. Na primjer, u novoj financijskoj perspektivi zahtijevamo, kao “ex-ante” uvjet, sveobuhvatnu prometnu strategiju. Za cijelu zemlju. To uključuje analizu međusobnih odnosa autocesta, željezničkih pruga, luka, zračnih luka. Dakle, mora postojati sveobuhvatna strategija. Isto vrijedi i za tzv. strategiju pametne specijalizacije. Ključan je element kohezijske politike da unaprijedi gospodarstvo. Nije riječ samo o tome da se potroši novac, nego mora postojati jasna predodžba o tome koja su područja na kojima bi se ciljane investicije trebale dogoditi. Za takvo što potrebno je učiniti odabir na političkoj razini.

Koliko je dobar Partnerski sporazum (PS) koji je izradila Hrvatska? Znamo da je Komisija bila prilično kritična prema ranijim nacrtima. Je li najnovija verzija sada bolja?

To je posao koji je u tijeku. Trenutačno imamo novu verziju nacrta i izrađujemo naše primjedbe. Očekujemo da ćemo Partnerski sporazum Hrvatske odobriti do kraja godine. Hrvatska je ušla u EU pola godine prije kraja financijske perspektive, tako da smo imali tri paralelna procesa. Imali smo pretpristupne fondove, imali smo tih pola godine u staroj i imali smo novu financijsku perspektivu. Postotak apsorpcije sada je blizu 40 posto i Hrvatska može prema pravilu n+3 iskoristiti novac iz 2013. u iduće tri godine. Naravno, postoje određeni rizici, mislim da smo ih svi svjesni, ali mene više zabrinjava nova financijska perspektiva jer u njoj Hrvatska treba poštovati strategijski pristup.

Znači, imat ćete još primjedbi i kritika na posljednju verziju PS-a koju vam je Hrvatska poslala?

Da, izrađujemo primjedbe i očekujemo da ćemo ih poslati Hrvatskoj početkom srpnja. Ali naglašavam da je ovdje bitna kvaliteta, a ne brzina. Jer ovdje govorimo o tome kako će se koristiti novac u sljedećih 10 godina. Stoga je opravdano temeljito proći taj dokument koji može pomoći državi da identificira svoje potrebe. Ali potrebno je odabrati te potrebe.

Primjedbe na sporazum

U Hrvatskoj smo čuli puno kritika na račun Vlade zbog sporosti u korištenju fondova EU. Postojao je problem sa softverom i dobivanjem akreditacije od EK-a za upravljanje fondovima. Neki projekti kasne zbog neregularnosti koje su uočene u natječajima. Trebamo li biti zabrinuti? Je li to znak pomanjkanja sposobnosti s hrvatske strane?

Ne mislim da smo u zoni pouzdanog rizika. No, postoji određen rizik, nema sumnje, i Hrvatska mora učiniti sve što može da iskoristi novac. Radi se o zrelosti projekata i kapacitetu njihove primjene. Posjetio sam Hrvatsku nekoliko puta i dat ću vam jedan primjer: pokazali su mi prezentaciju o budućoj svrsi hrvatskih luka. I imao sam dojam da nema jasnoće između nacionalne i regionalnih razina o tome koji su glavni ciljevi i svrha pojedinih luka. Nije stvar samo u tome da se definira koja je luka kontejnerska, koja putnička, koja LNG nego i da se definiraju nužne kopnene veze. Zato tražimo sveobuhvatnu prometnu strategiju. Jasnu strategiju trebamo i u sektoru zaštite okoliša.