Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica nakon brojnih upita naših građana iz iseljeništva tražila je očitovanje od Europske komisije o tome krši li Hrvatska pravo Europske unije kada je u pitanju primjena Zakona o prebivalištu u RH. U odgovoru Komisije koji potpisuje povjerenik Johannes Hahn naglašava se:
„Ograničenja nadležnosti država članica mogu proizlaziti iz prava EU-a u slučaju da donesene mjere građanima EU-a, uključujući hrvatske državljane, otežavaju ili ih odvraćaju od uživanja temeljnih sloboda zajamčenih ugovorima. Ipak, te iznimke mogu biti dopuštene ako su predmetne mjere neophodne zbog razloga od javnog interesa te su bile sredstvo za osiguravanje postizanja željenog cilja i podrazumijevaju samo nužno djelovanje u tu svrhu...Komisija će podrobnije proučiti to pitanje u kontekstu trenutačnog cjelovitog ocjenjivanja prijenosa Direktive 2004/38/EZ u hrvatsko pravo.“
Podsjetimo, procesom odjave prebivališta zahtjeva se dodatni dolazak u nadležni ured, dokaz o legalnom boravku u zemlji prebivališta uz informaciju o trenutačnoj adresi te potpisivanje izjave, a sve navedeno se dodatno plaća. U slučaju da osoba radi iseljenja iz RH ne odjavi prebivalište ili napušta prebivalište u trajanju duljem od godinu dana radi privremenog odlaska iz države, a o tome ne obavijesti nadležno tijelo, biva kažnjena novčanom kaznom što je po mnogima protivno osnovnim načelima Unije.
„Ako je Švicarska nakon spornog referenduma promijenila odluku i obvezala je se da će poštovati slobodu kretanja ljudi ne vidim zašto i Hrvatska kao najmlađa članica Unije ne bi poštivala europske vrijednosti. Očekujem brzu reakciju Komisije, a odlučila sam zatražiti pomoć od EU institucija jer je Zakon izazvao negodovanje kako u RH tako i u hrvatskom iseljeništvu“, komentirala je Šuica odgovor Europske komisije.
Podsjetimo, procesom odjave prebivališta zahtjeva se dodatni dolazak u nadležni ured, dokaz o legalnom boravku u zemlji prebivališta uz informaciju o trenutačnoj adresi te potpisivanje izjave, a sve navedeno se dodatno plaća. U slučaju da osoba radi iseljenja iz RH ne odjavi prebivalište ili napušta prebivalište u trajanju duljem od godinu dana radi privremenog odlaska iz države, a o tome ne obavijesti nadležno tijelo, biva kažnjena novčanom kaznom što je po mnogima protivno osnovnim načelima Unije.
„Ako je Švicarska nakon spornog referenduma promijenila odluku i obvezala je se da će poštovati slobodu kretanja ljudi ne vidim zašto i Hrvatska kao najmlađa članica Unije ne bi poštivala europske vrijednosti. Očekujem brzu reakciju Komisije, a odlučila sam zatražiti pomoć od EU institucija jer je Zakon izazvao negodovanje kako u RH tako i u hrvatskom iseljeništvu“, komentirala je Šuica odgovor Europske komisije.
