Izbore za europski parlament prvenstveno je obilježila mala izlaznost. I poruka je to svima. Po čemu ćemo pamtiti izbor jedanaestorice u Bruxelles i Strasbourg?
Samo 25 posto birača je odlučilo – u EP idu Ruža Tomašić, Andrej Plenković, Marijana Petir, Dubravka Šuica, Ivana Maletić i Davor Ivo Stier – s HDZ-ove koalicijske liste.
S liste SDP-a i partnera put Bruxellesa i Strasbourga će Tonino Picula, Biljana Borzan, Jozo Radoš i Ivan Jakovčić. S ORaH-ove liste umjesto Mirele Holy, koja je stranku osnovala prije samo šest mjeseci, u Europski parlament će Davor Škrlec. Ovi rezultati pokazuju da se HDZ u velikoj mjeri konsolidirao, dok za SDP i koaliciju slijede teški dani – osim samog broja mandata znakovito je 12 posto više glasova za HDZ-ovu koaliciju u odnosu na Kukuriku, ocjena je politologa Ivana Rimca.
“To je ono što je svakako iznenađenje izbora, barem što se tiče dosadašnjih istraživanja javnog mijenja koja su pokazivala vrlo malu razliku između te dvije grupacije. Očekivan je uzlet Mirele Holy i ORAH-a, to su pokazivala i predizborna istraživanja, međutim taj uzlet nije bio toliki koliko su istraživanja pokazivala isto kao što je potpuno iznenađujući loš rezultat laburista”, rekao je Rimac.
Pa je njihov šef Dragutin Lesar odlučio odstupiti i poručuje da o tomu nema pregovora.
Zanimljivi su preferencijalni glasovi. Imali ste priliku birati imenom i prezimenom. Picula, peti na listi Kukuriku saveza, ne baš omiljen šefu stranke, osvojio ih je 132 tisuće. Milorad Pupovac je imao više nego Neven Mimica, no nedostajalo mu je 0,64 posto do ulaska u EP. Pravila su takva da se preferencijalni glasovi uvažavaju ako ih kandidat dobije više od 10 posto. Pravašica Tomašić koja se proslavila po spornim izjavama o Hrvatima i gostima, a u zvijezde ju je, ocjena je analitičara, vinuo upravo Milanović na zadnjim izborima, kod HDZ-a je i ovaj put nadmoćno slavila osvojivši povjerenje 107 tisuća Hrvata. Taktika – tumači HDZ-ovac Andrej Plenković. “Partneri su imali drugu taktiku, koncentriranu na ime i broj, pa su mogli kumulirati već broj glasova”.
A s te liste će u EP HSS-ovka Petir koja je osvojila 40 tisuća glasova i koja se u javnosti istaknula homofobnim stavovima i protivljenjem medicinski potpomognutoj oplodnji. Zanimljivo, povjerenje joj prije godinu dana nisu htjeli dati ni mještani njene općine Velika Ludina.
Osim glavobolje s desna, šef glavne vladajuće stranke, dobio je poruku i s lijeva, pa se čudio:
“Čestitam Mireli Holy koja je dobila 10% glasova bez ikakve stranačke infrastrukture. To je prilično nemoguće, odnosno teško je. Ne znam kako je uspjela, ali svaka čast.”
Kažu neki – uspjela je jer nije imala Milanovića uza se. Ipak, Holy malen odaziv birača smatra porazom sviju koji se bave politikom. ORaH-ov europarlamentarac Škrlec vjeruje u bolje dane. “Vjerujem da će postotak izlaznosti na idućim izborima biti veći, jer sve ukazuje na to da građani nisu bili informirani koje su sve zadaće EP”.
Zanimljivosti s ovih izbora na kojima su pobijedili HDZ-ovci s partnerima osvojivši oko 380 tisuća glasova u zemlji s 3,7 milijuna birača, bilo je još. Strepio je Kujundžićev Savez cijelu noć hoće li ili neće osvojiti jedan mandat. Ipak, pripao je HDZ-u koji je slavio i u Zagrebu. Najmanje preferencijalnih glasova dobio je Goran Jašarević iz Socijalističke partije – 14.
Jadranka Kosor dobila 6.561 glas, najviše s liste koju je predvodio Nikica Gabrić. No i oni, kao i laburisti, nisu mogli doseći potreban prag. U EP su završili ljudi s tri od 25 ponuđenih lista. Sljedeću priliku i političari i glasači imat će za pet godina. Do tada – što smo izabrali, izabrali smo.
