LOVCI NA STATISTIKU
Jozo Radoš proslavi se pitanjem: Zašto avioprijevoznici 'vozaju' putnike?
U ponedjeljak 22. rujna, na letovima Zagreb - Frankfurt i Frankfurt - Bruxelles prtljaga iz Zagreba nije stigla u Bruxelles. Nakon prijave Swissportu na aerodromu i izostanka informacija, jedan od putnika sam je pokušao kontaktirati sa Swissportom.
Nakon desetaka neuspješnih pokušaja 23. rujna je dobio telefonsku obavijest da je prtljaga još u Frankfurtu. Oko 18 sati putnik je dobio usmenu obavijest da je prtljaga stigla, ali da Swissport ne zna kad će je izručiti jer navodno ima rok od tri dana za isporuku prtljage. Problem je riješen tako da je putnik sam otišao po prtljagu...
Zbog čitave ove drame, Europskoj komisiji je upućeno pitanje: Kako je moguće opisano samovoljno postupanje avioprijevoznika i aerodromskih službi? Pitanje je postavio europarlamentarac Jozo Radoš, kojemu je, zahvaljujući ovoj neugodnosti pri odlasku na posao, “podebljana” statistika parlamentarnih aktivnosti. Tako sada bilježi čak tri postavljena pitanja.
Međusobni prestiž, strah od reakcije domaće javnosti koja ionako “puše” na eurozastupnike s plaćom od oko 3700 eura ili možda strah za mjesto na nekoj budućoj izbornoj listi - nešto od toga je očito razlog što su hrvatski zastupnici među aktivnijima u Europskom parlamentu! Barem kad je riječ o postavljanju pitanja.
I dok iskusniji, poput Picule, Plenkovića, Stiera i Šuice postavljaju pitanja koja bi mogla zanimati i nekoga izvan Hrvatske - posljedice sankcija Rusiji i eventualne naknade štete - Radoš je u još jednom slučaju bio inspiriran teškoćama u prometu. Pa je tako Komisiju upoznao s tim da je 18. rujna bio zatvoren tunel Karavanke:
“Znakovi za obilazak upućivali su vozila samo do povratka na autocestu prema Austriji. Tu je prestajala svaka informacija o alternativnim smjerovima kretanja. Većina vozača nije znala kako dalje (...)”, konstatirao je i upitao:
“Postoje li propisi EU-a o obavješćivanju vozača o alternativnim putovima kretanja? Ako takvi propisi ne postoje, priprema li ih Komisija? Ako takvi propisi postoje, kakve su sankcije za njihovo kršenje?”
Nakon desetaka neuspješnih pokušaja 23. rujna je dobio telefonsku obavijest da je prtljaga još u Frankfurtu. Oko 18 sati putnik je dobio usmenu obavijest da je prtljaga stigla, ali da Swissport ne zna kad će je izručiti jer navodno ima rok od tri dana za isporuku prtljage. Problem je riješen tako da je putnik sam otišao po prtljagu...
Zbog čitave ove drame, Europskoj komisiji je upućeno pitanje: Kako je moguće opisano samovoljno postupanje avioprijevoznika i aerodromskih službi? Pitanje je postavio europarlamentarac Jozo Radoš, kojemu je, zahvaljujući ovoj neugodnosti pri odlasku na posao, “podebljana” statistika parlamentarnih aktivnosti. Tako sada bilježi čak tri postavljena pitanja.
Međusobni prestiž, strah od reakcije domaće javnosti koja ionako “puše” na eurozastupnike s plaćom od oko 3700 eura ili možda strah za mjesto na nekoj budućoj izbornoj listi - nešto od toga je očito razlog što su hrvatski zastupnici među aktivnijima u Europskom parlamentu! Barem kad je riječ o postavljanju pitanja.
Naknada štete
Tako SDP-ovka Biljana Borzan ima osam pitanja, Tonino Picula šest, Davor Škrlec (ORaH) šest, Ivan Jakovčić (IDS) pet, a HSS-ovka Marijana Petir četiri. Među HDZ-ovcima najaktivnija je Dubravka Šuica, s pet upita, Andrej Plenković bilježi tri, Davor Ivo Stier dva, a Ivana Maletić jedno pitanje. Pravašica Ruža Tomašić postavila je jedno pitanje.I dok iskusniji, poput Picule, Plenkovića, Stiera i Šuice postavljaju pitanja koja bi mogla zanimati i nekoga izvan Hrvatske - posljedice sankcija Rusiji i eventualne naknade štete - Radoš je u još jednom slučaju bio inspiriran teškoćama u prometu. Pa je tako Komisiju upoznao s tim da je 18. rujna bio zatvoren tunel Karavanke:
“Znakovi za obilazak upućivali su vozila samo do povratka na autocestu prema Austriji. Tu je prestajala svaka informacija o alternativnim smjerovima kretanja. Većina vozača nije znala kako dalje (...)”, konstatirao je i upitao:
“Postoje li propisi EU-a o obavješćivanju vozača o alternativnim putovima kretanja? Ako takvi propisi ne postoje, priprema li ih Komisija? Ako takvi propisi postoje, kakve su sankcije za njihovo kršenje?”
HRVOJE PRNJAK
Pitaju, a već znaju odgovorPopularna su i pitanja na koje se odgovori, više-manje, zapravo već znaju. Biljana Borzan je tako pitala: “Ima li Komisija stav o najučinkovitijem načinu upravljanja rijekama u kontekstu sprječavanja katastrofalnih poplava?”. |
http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/262258/Default.aspx
