Ni prohladno belgijsko jutro ni štrajk javnih službi u Bruxellesu nisu mogli oneraspoložiti 29 pripadnika HVIDR-e na njihovom izletu u prijestolnicu Europe. Logično, prva postaja ratnih veterana bilo je sjedište NATO-a.
Bez mobitela i fotoaparata – upozoreni su na ulazu. A gdje ćemo s njima – zapitali su veterani. U kutiju pa ih pokupite na odlasku – uslijedio je strogi odgovor službe koja se brine za sigurnost mase zaposlenika koji rade u “privremenom” sjedištu Sjevernoatlantskog saveza. Ovo “privremenom” posebno je naglašeno budući da se NATO na istoj adresi, točnije na Bulevaru Leopolda III. 1110, nalazi već četrdeset godina. No, pri kraju je izgradnja novih prostorija vojnog saveza prekoputa ceste, a useljavanje se očekuje kroz iduće dvije godine.
Veća ulaganja
Domaćini predstavnicima HVIDR-e koje je vodio njihov predsjednik i saborski zastupnik Josip Đakić bili su hrvatski veleposlanik u NATO-u Boris Grigić, te vojni predstavnik, kapetan bojnog broda, Milan Žunić. Oni su održali uvodno predavanje o povijesti, kako političkoj, tako i vojnoj same organizacije posebno naglasivši kako se ove godine na zalazu obilježava 65. godina postojanja Sjevernoatlantskog saveza, te peta obljetnica hrvatskog pristupanja njemu.
Poslije su uslijedila pitanja članova, točnije predstavnika županijskih organizacija HVIDR-e koja su veleposlaniku Grigiću i njegovom vojnom kolegi Žuniću dala podosta posla. Prva tema, logično, bile su obrambene snage u koje se, kako jednako smatraju Europska unija i NATO, ne ulaže dovoljno sredstava. Naime, dok države poput SAD-a, Kine, Brazila i sličnih ulažu sve više sredstava u svoju vojsku, na europskom tlu vlada opadajući trend, kao da su se zemlje “Starog kontinenta” uljuljkale u golemu vojnu moć Amerike….
Da se nešto mora mijenjati po pitanju izdataka za nacionalne vojske odlučeno je na summitu NATO-a u Walesu. Tamo je ustanovljeno da u roku od sljedećih deset godina, prosječna ulaganja u vojsku zemalja članica se moraju popeti do iznosa od dva posto BDP-a – kazao je Grigić dodavši kako u slučaju neispunjavanja te obveze ipak ne slijede sankcije.
Kažnjavanja nema jer je iznos od dva posto uvjetovan i rastom BDP-a. Ako se on ne dogodi, zemlja ne mora podizati ulaganja u vojsku.
U sklopu nove Vojno-sigurnosne obrambene politike Europska unija zalaže se za sve veće ulaganje u vojne snage, točnije u istraživanje i razvoj naslonjen na obrambeni sektor. Činjenica je da hrvatske iz tog polja već imaju međunarodnu reputaciju, no može li NATO poslužiti kao dodatna odskočna daska u vidu promocije hrvatskoj vojne opreme i “know-how-a”.
Jedna hrvatska informatička tvrtka dobila je posao vezan za izgradnju i opremanje novog sjedišta. Valja imati na umu kako NATO predstavlja vrlo malo tržište budući da se oprema vojske nalazi pod ingerencijom zemalja članica. Svejedno može poslužiti kao idealna platforma spajanja i “networkinga” između naših ponuđača i ministara obrane zemalja članica – pojasnio je veleposlanik.
Pitanje kontrole zračnog prostora u Hrvatskoj je sve aktualnije. Trenutna, uvjetno rečeno, flota MIG-ova 21 stari svakim danom, a ponude za novim/starim zrakoplovima sve je više. U igri su čak i avioni iz kinesko-pakistanske radionice. I predstavnici HVIDR-e pokazali su zanimanje za ovo pitanje…
Kontrola neba
Trenutna je procjena NATO-a kako Hrvatska ima sposobnost kontrole svog neba. To je za Savez najvažnije. Bitno je da se posao obavi, da se obećano ispuni. Ako kojim slučajem to nije moguće, onda se može, poput Slovenije, iznajmiti avione drugih država kako bi obavljali tu zadaću – kazao je Grigić.
Šuica je organizator
U Bruxelles je stiglo 27 predstavnika HVIDR-e i dvojica veterana iz Četvrte gardijske brigade. Oni su, naime prihvatili poziv eurozastupnice HDZ-a Dubravke Šuice koja ih je ovih dana i ugostila u belgijskom glavnom gradu.
- Gospođa Šuica nam je već organizirala put u Strasbourg, a tada je obećala da će nas dovesti u Bruxelles. Hvala joj na ispunjenom obećanju, naročito na organiziranom izletu u NATO koji je nas sve bivše visoke časnike vrlo interesirao što se, uostalom i vidjelo po pitanjima s kojima smo bombardirali našeg veleposlanika i vojnog predstavnika – kazao je predsjednik HVIDR-e Josip Đakić.
Ravnopravni partner
Predsjednika HVIDR-e Josipa Đakića posebno je zanimalo kakva je percepcija hrvatskih vojnika u NATO-u.
Ostale kolege nas vide kao ravnopravnog partnera s puno relevantnog iskustva proizašlog iz Domovinskog rata. Čak smo i dobro kotirali po pitanju koeficijenta korisnosti gdje su hrvatski vojnici zauzimali čak 11 mjesto među 40 zemalja – pohvalio se kapetan bojnog broda Žunić.
Brojke
- 350 vojnika je dosad najviše služilo u NATO-vim misijama
- 115 vojnika je procijenjeno da će služiti iduće godine u misiji Resolute Support na afganistanskom tlu.