Uposljednje vrijeme glavna tema na crnogorskoj, ali ne samo na crnogorskoj, političkoj sceni je pitanje granica sa susjedima za koje su predstavnici vlasti govorili maltene da su gotova stvar.
To pitanje u utorak je u Evropskom parlamentu takođe naglašeno, naročito granice na Prevlaci, o čemu tek treba da uslijedi međunarodna arbitraža.
No, tu su i još uvijek otvoreno pitanje granice sa Kosovom kao i sve glasnije poruke iz BiH da je Sutorina njihova.
Crna Gora za gotovo 20.000 hektara, što je otprilike kao polovina Skadarskog jezera, ne zna da li su njena teritorija jer gotovo devet godina od nezavisnosti nije riješila problem granica sa susjednim zemljama osim, djelimično, sa Albanijom.
Pregovori sa Hrvatskom o Prevlaci i Kosovom vode se već godinama, a zvanični Beograd o tome, za sada, ne želi da govori, jer je Crna Gora priznala nezavisnost Kosova.
Od skora su iz BiH pokrenuli i pitanje Sutorine iako su, kako tvrde u MUP Crne Gore komisije zadužene za razgraničenje dvije države završile svoj posao.
Pitanje Prevlake sa površinom od 6 hiljada hektara godinama je neriješeno iako su i zvanična Podgorice i zvanični Zagreb prihvatili takozvani privremeni sporazum o tome pitanju do početka međunarodne arbitraže .
U utorak su u raspravi o Crnoj Gori u Evropskom parlamentu neophodnost rješavanja pitanja Prevlake naglasili poslanici iz Hrvatske.
„Ima još prostora i vremena da se popravi stanje, da riješimo pitanje Prevlake gdje postoji jedan spor za koji vjerujem da će se u budućnosti riješiti“, kazala je poslanica Dubravka Šuica.
Status Prevlake regulisan je privremenim rješenjem iz 2002., iz doba Savezne Republike Jugoslavije, a Crna Gora i Hrvatska su ranije dobile priznanje UN jer su obećale da će trajno rješenje za Prevlaku pronaći diplomatskim putem što je jedini slučaj te vrste u regionu.
I dok se očekuje početak međunarodne arbitraže, pojedini politički krugovi u Crnoj Gori ocjenjuju da je pravna bitka za Prevlaku izgubljena i da je potrošeno previše vremena jer je Hrvatska sada članica EU i sa te pozicije u prednosti u odnosu na Crnu Goru.
Ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića pitali smo da li očekuje da će Zagreb uslovljavati dalji evropski put Crne Gore rješenjem pitanja Prevlake u njihovu korist, po principu kako je to njima činila Slovenija u sporu oko Piranskog zaliva.
„To da li će određena država članica koristiti određenu vrstu mehanizama prema Crnoj Gori u procesu pristupanja, koji ste vi nazvali uslovaljanje? Ja mislim da neće jer to nije u duhu dobrosusjedskih odnosa i onoga što je osnovna politika EU u tom segmentu“, konstatovao je Konjević.
A u kojoj fazi su pregovori o granici sa Kosovom na koje iz Beograda i dalje gledaju kao na dio svoje teritorije
„Mi smo sa Republikom Kosovo završili ogroman dio posla i ostalo ej još nekih 5 kilometara usaglašavanja i protezanja granične linije. Ali mi smo u pregovorima sa Kosovom i sa BiH afirmisali princip koji je ovih dana vama više nego dobro poznat - da administrativne granice iz perioda bivše Jugoslavije ostaju nepromjenjive i prihvaćen je sa obje strane“, kazao je Konjević.
Posljednjih nedjelja aktuelizovano je i pitanje Sutorine za koje pojedini intelektualci, političari i crkveni velikodostojnici tvrde da treba da pripadne BiH.
U srijedu su crnogorski poslanici odlučili da na kontrolno saslušanje pozovu šefa diplomatije Igora Lukšića i ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića da pojasni šta se to događa u pregovorima o razgraničenju sa BiH.
Poslanik DF-a Koča Pavlović kaže da se ispostavilo da crnogorska spoljna politika zavisi od privatnih veza premijera Mila Đukanovića sa kolegama u regionu što se najbolje pokazalo na primjeru razgraničenja sa Bosnom.
„Mi smo dobijali uvjeravanja da je recimo Bosna divan primjer, sve je završeno i eto samo što ne poptišemo ugovor o demarkaciji. I evo u kakvoj se situaciji sada nalazimo. Nalazimo se u situaciji da su maltene svi naši susjedi problematizovali naše granice“, navodi Pavlović.
Komentarišući novonastali spor između Crne Gore i BiH, lider Pozitivne Crne Gore Darko Pajović je ocijenio da je prekrajanje granica na Balkanu završena priča kao i da ta i slične inicijative vraćaju narode regiona u blisku prošlost, koju ne pamtimo po dobrom.
