U skoru rezoluciju o Srbiji Hrvati u EP-u interveniraju amandmanima
Hrvatski zastupnici pokušat će amandmanima u tekst rezolucije Europskog parlamenta ubaciti rečenicu koja poziva na to da povlačenje srpskog zakona o nadležnosti nad ratnim zločinima postane mjerilo za otvaranje 23. poglavlja u pregovorima Srbije s EU. No, hrvatski europarlamentarci žele to izvesti tako da ih kolege iz drugih država ne percipiraju kao “dežurne kritičare” Srbije. Među zastupnicima iz drugih država već se mogu čuti komentari da Hrvati, pogotovo iz redova Europske pučke stranke u kojoj su HDZ i HSS, svoje bilateralne probleme sa Srbijom pokušavaju dignuti na razinu EU iako je Sabor 2011. u deklaraciji obećao da Hrvatska neće to činiti.
Marijana Petir (HSS) u ponedjeljak je na sjednici Odbora za vanjsku politiku EP-a tražila blokadu pregovora sa Srbijom dok se ne povuče sporni Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine.
– Bilo bi dobro kad naši kolege iz Hrvatske ne bi gledali samo nacionalne interese nego bili konstruktivniji u pomaganju da zapadni Balkan ide brže prema EU – kaže Tanja Fajon, europarlamentarka iz Slovenije, koja je i sama kritična na račun srpskih vlasti i tvrdi da je sloboda medija u Srbiji danas jednako ugrožena ili i ugroženija nego za vrijeme Slobodana Miloševića.
Bez emocija i mržnje
Tonino Picula (SDP) na to odgovara da nitko ne bi trebao hrvatskim zastupnicima limitirati slobodu izražavanja političkih stavova u EP-u o Srbiji, a pogotovo to ne bi trebao raditi netko iz Slovenije, koja je bilateralna pitanja s Hrvatskom pretvarala u formalnu blokadu na razini cijele Europske unije.
I Petir i šefica HDZ-ove delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica također odbacuju kuloarske kritike.
– Dovoljno smo samosvjesni, kao zastupnici iz punopravne članice Europske unije, i tako i nastupamo. Želimo da se ispunjavaju kriteriji. Morali smo ih ispunjavati mi, moraju i Srbi. Na to podsjećamo bez ikakvih emocija i mržnje – kaže Dubravka Šuica.
Marijana Petir ističe da sporni srpski zakon “izlazi izvan okvira međunarodnog kaznenog prava i europske dobre prakse”.
To nije bilateralno pitanje
– Nužno je da to bude mjerilo za Srbiju u 23. poglavlju. To nije bilateralno pitanje, nego kršenje vladavine prava. To mora biti navedeno u rezoluciji – kaže Petir.
Nacrt rezolucije napisao je izvjestitelj EP-a za Srbiju, Nijemac David McAllister, koji nije spomenuo sporni srpski zakon i sročio je nacrt koji je blago pozitivan. Kako je McAllister također pučanin, plan HDZ-ovih europarlamentaraca je da amandmani ne idu samo od njih, nego i od zastupnika iz drugih zemalja i iz drugih političkih grupa.
– Da se ne stekne dojam da mi Hrvati jedini inzistiramo na kritikama – kaže jedan izvor.
Ključne poruke i zamjerke Srbiji
1. Tonino Picula: Treba potaknuti Vladu Srbije da aktivnije participira u razgovorima o razgraničenju sa susjedima, te da uskladi svoje vanjskopolitičko djelovanje sa zajedničkim pozicijama i interesima EU.
2. Andrej Plenković: Apsurdno je da Srbija – čije se vlasti nisu u stanju jasno očitovati o osudi govora mržnje optuženog ratnog zločinca Šešelja – pretendira na to da bude regionalni Haag nakon Haaga.
3. Dubravka Šuica: Srbija treba bolje poštovati manjinska prava. Za razliku od Srba, kojima su zajamčena tri mjesta u Hrvatskom saboru, Hrvatima u Srbiji to nije osigurano u Narodnoj skupštini Srbije.
4. Marijana Petir: Tražim od EK da potvrdi svoj stav i da stavljanje izvan snage srpskog Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine bude Srbiji mjerilo za otvaranje pregovora o 23. poglavlju.
http://portal.braniteljski-forum.com/vijesti/srbija-mora-povuci-sporni-zakon-o-ratnim-zlocinima