Parlament je prihvatio rezolucije o napretku Srbije, Kosova, Crne Gore i Makedonije. Bosna i Hercegovina i Albanija bit će na dnevnom redu krajem sljedećeg mjeseca.
Zastupnici su u rezoluciji pohvalili napredak Crne Gore i naglasili njezinu vodeću ulogu kao jedine zemlje u regiji koja otvara i zatvara pregovaračka poglavlja.
Pregovori sa Srbijom su službeno otvoreni, ali još nije započela s otvaranjem pregovaračkih poglavlja, Makedonija, koja kandidatski status ima još od prosinca 2005. još nema ni datum za otvaranje pregovora, Albanija također ima kandidatski status, ali još nema izgleda za brzo otvaranje pregovora, dok Bosna i Hercegovina i Kosovo još nemaju status zemalja kandidata.
Parlament pozdravlja činjenicu da je Crna Gora potpuno usklađena sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, a od Podgorice traži daljnji napredak u borbi protiv korupcije, osiguranje neovisnosti pravosuđa i slobodu medija.
Crna Gora je pozvana da bez odgode i sporazumno riješi problem razgraničenja s Hrvatskom, a ako to ne bude moguće, da se spor riješi na Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, u skladu s principima međunarodnog prava.
"Rezolucija odražava pravednu sliku Crne Gore, hvaleći njezin napredak, ali istovremeno dajući savjet tamo gdje je poboljšanje potrebno. Privrženost Crne Gore prema EU je velika i bit će politički važna kako bi se sačuvala domaća međustranačka potpora. Pravna stečevina EU-a postavlja teška mjerila za članstvo, ali po mom mišljenju Crna Gora je i dalje na pravom putu", rekao je Charles Tannock (ECR, UK), izvjestitelj za Crnu Goru.
Kosovo
Zastupnici su poručili da bi nova kosovska vlada trebala hitno početi djelovati na ključnim reformama, u prvom redu povećati napore u području pravosuđa i vladavine prava, osigurati neovisnost sudstva te tražiti učinkovitu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
"Današnje glasovanje i prihvaćanje rezolucije velikom većinom pokazuje snažnu potporu prema europskoj budućnosti Kosova. EU bi trebala ubrzati proces liberalizacije viznog režima za Kosovo, a vlada u Prištini mora napraviti konkretne korake i pružiti svojim građanima bolju budućnost. Ponovno smo jasno pozvali pet tvrdoglavih država članica EU-a da priznaju Kosovo", rekla je izvjestiteljica Ulrike Lunaček (Zeleni/Austrija).
Makedonija
Zastupnici deveti put pozivaju Vijeće da bez odgode odredi datum za pokretanje pregovora, inače će riskirati potkopavanje vjerodostojnosti politike proširenja Unije.
Također ističu da pitanje imena te zemlje, koje osporava Grčka, ne bi trebalo biti prepreka u otvaranju pregovora, ali bi trebalo biti riješeno prije kraja pregovora o pristupanju.
Zastupnici naglašavaju da bi EU morao biti aktivnije angažiran u rješavanju pitanja imena te da bi visoka predstavnica trebala pokrenuti nove inicijative kako bi se prebrodila pat pozicija. Zastupnici pozivaju visoku predstavnicu da se angažira na omogućavanju dijaloga među svim političkim strankama i zaustavi polariziranu političku klimu. Također naglašavaju da vlada i oporba moraju osigurati konstruktivnu političku suradnju i ubrzati europski plan.
"Današnjim glasovanjem dali smo punu potporu europskoj perspektivi Makedonije. Sada je krajnje vrijeme da i Vijeće da svoje zeleno svjetlo za otvaranje pregovora. Makedonija i Grčka konačno trebaju naći rješenje oko imena, prihvatljivo za obje strane. Stabilna i prosperitetna Makedonija u interesu je svojih susjeda i Europe u cjelini", rekao je izvjestitelj Ivo Vajgl, slovenski liberal.
Rezolucije Europskog parlamenta nisu pravno obvezujući dokumenti jer Parlament nema ulogu u samom tijeku procesa pristupanje neke zemlje, osim na početku i na kraju toga procesa, kada se bez pristanka Parlamenta proces ne može dovršiti ni potpisati pristupni sporazum.
Ipak, rezolucije imaju određenu političku težinu i šalju određenu političku poruku.
Ključnu ulogu u pregovaračkom procesu imaju zemlje članice koje konsezusom moraju odobriti otvaranje i zatvaranje svih poglavlja.
EP pozvao Srbiju da razmotri zakon o suđenjima za ratne zločine
Zastupnici Europskog parlamenta prihvatili su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu rezoluciju o napretku Srbije, uključujući i amandman hrvatskih zastupnika iz Europske pučke stranke, kojim se Beograd poziva da razmotri svoj zakon o suđenjima za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije.
"Europski parlament poziva Srbiju da u duhu pomirenja i dobrosusjedskih odnosa u suradnji sa susjedima i Komisijom razmotri svoj Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine", glasi usmeni amandman koji su podnijeli zastupnici iz EPP-a Andrej Plenković, Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Davor Stier i Marijana Petir.
Amandman je prošao vrlo tijesnom većinom - 347 zastupnika glasovalo je za, 319 protiv, a 28 ih je bilo suzdržanih.
"Na prijedlog zastupnika HDZ-a i HSS-a prvi put je internacionalizirano pitanje spornog srpskog zakona o širenju jurisdikcije na druge države bivše Jugoslavije. Srbija je pozvana da razmotri svoj zakon zajedno sa susjednim državama, što uključuje i Hrvatsku na koju se on, između ostaloga, i odnosi te uz suradnju i pomoć Europske komisije. Na ovaj način, Europski je parlament poslao politički signal da se riješi otvoren problem, koji ne pridonosi regionalnoj suradnji, dobrosusjedstvu i pomirbi u mjesecima koji su pred nama", rekao je Hini zastupnik HDZ-a Andrej Plenković.
Petero hrvatskih zastupnika ranije su, dok se izvješće razmatralo na razini Odbora za vanjsku politiku, podnijeli amandman kojim su tražili da se kao mjerilo za otvaranje pregovora u poglavlju 23 postavi zahtjev Srbiji da promijeni svoj zakon kojim je sebi dala nadležnost za suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije. Međutim, taj amandman nije dobio potporu ni njihove skupine EPP, ni ostalih, pa je sada prošao ovaj amandman.
Plenković kaže da su, s obzirom na tijesan rezultat, za amandman glasovali zastupnici EPP-a, liberala i europskih konzervativaca, dok su socijalisti i zeleni bili protiv, s tim da su hrvatski zastupnici u tim skupinama glasovali za amandman.
Slovenska zastupnica u Europskom parlamentu Tanja Fajon oštro je napala hrvatske zastupnike, optuživši ih da zlorabe Europski parlament za bilateralna pitanja.
"Izražavam žaljenje što su unatoč pozitivnom izvješću o napretku hrvatski kolege još jednom zlorabili Europski parlament kao poligon za raščišćavanje bilateralnih odnosa sa Srbijom. Uvjerena sam da poziv da se prouči zakon o jurisdikciji za ratne zločine nikako ne spada u ovo izvješće. Svojedobno su prije nekoliko mjeseci, hrvatski zastupnici iskoristili europski prostor za obračun s osuđenim ratnim zločincem (Vojislavom) Šešeljem", poručila je Fajon.
Plenković je komentirao istup Tanje Fajon, kazavši da ona koristi neutemeljene argumente.
"To ukazuje da ona ne zna razliku između univerzalne jurisdikcije, koja postoji kao institut u pravnim sustavima brojnih zemalja i selektivne, teritorijalno proširene jurisdikcije temeljem srpskog zakona, koji se može primijeniti i na slovenske državljane. Bilo bi zanimljivo vidjeti što bi Tanja Fajon kazala da se dogodi slovenski slučaj Veljko Marić", rekao je Plenković.
U prihvaćenoj rezoluciji o napretku Srbije, Europski parlament je pozdravio obvezivanje srbijanske vlade prema europskom integracijskom procesu, te njezin konstruktivni odnos sa susjedima.
Od Srbije se u tekstu traži da učini više na području pravosuđa, poveća transparentnost vlasništva medija (problem slobode medija), te bolje uskladi vanjsku i sigurnosnu politiku s pripadajućom politikom EU-a, pogotovo po pitanju odnosa s Rusijom.
"Prošla 2014. bila je važna godina za Srbiju koja je započela otvaranjem pregovora. Trajanje pregovora ovisit će o sposobnosti Srbije za kontinuirani napredak u važnim područjima kao što su vladavina prava, ekonomsko upravljanje i normalizacija odnosa s Kosovom. Uvjeren sam da je taj napredak moguć i bit će učinjen. Vlak iz Beograda je na putu prema Bruxellesu", rekao je izvjestitelj za Srbiju David McAlister, njemački zastupnik iz redova CDU-a. (Hina)
