Zakon kojim se Srbija proglasila nadležnom za procesuiranje ratnih zločina na području bivše Jugoslavije biti će promijenjen ukoliko se pokaže da nije u skladu s europskim standardima. Izjavio je to u Zagrebu potpredsjednik srbijanske vlade i ministar vanjskih poslova Ivica Dačić. Dačić je na tiskovnoj konferenciji s kolegicom Vesnom Pusić naglasio da se osim Hrvatske nitko iz međunarodne zajednice dosad nije bunio na taj zakon. 'Naravno da će biti promijenjen ako se pokaže da nije u skladu s europskom stečevinom, ali to nitko nije kazao', kazao je šef srbijanske diplomacije. Prema njegovim riječima, osim što 'do sada nije bilo primjedbi na ovaj zakon, osim iz Hrvatske', Dačić tvrdi da je dobio najveće moguće ocjene onih koji se bave pitanjem ratnih zločina, ističući da je taj zakon omogućio kažnjavanje 170 osuđenih za ratne zločine, od kojih je 169 Srba. 'Da nije bilo tog zakon o jurisdikciji, oni ne bi bili osuđeni', izjavio je Dačić i dodao da postoji volja da se slučaj hrvatskog državljana Veljka Marića, kako je to već prije najavio premijer Aleksandar Vučić, što prije riješi iz 'humanitarnih razloga'.
Ministrica Pusić je kazala da ne spori da je međunarodna zajednica u određenom trenutku bila usredotočena na rješavanje pitanja ratnih zločina, posebice jer nije bilo suradnje između dviju zemalja, a i Srbija nije bila niti blizu kandidature za članstvo u EU, te stoga i nije bilo primjedbi na taj zakon. 'No, Srbija je sada već počela pregovore i danas su novi standardi na dnevnom redu (...) taj zakon nije pravno poznat i nije usklađen sa europskim standardima', izjavila je ministrica Pusić, ističući da zakon predstavlja presedan. 'Ne postoji regionalna jurisdikcija', kazala je ministrica i dodala da 'možemo očekivati da će se taj problem skoro riješiti'.
Prije sastanka s Vesnom Pusić, Dačić se sastao s premijerom Zoranom Milanovićem i predsjednikom Sabora Josipom Lekom. Na sastanku su razgovarali o bilateralnim odnosima te otvorenim pitanjima između Republike Hrvatske i Republike Srbije, pri čemu je potvrđena politička volja za daljnji razvoj odnosa dviju država. Druga važna tema bila je aktualna situacija u jugoistočnoj Europi.
A baš na dan Dačićeva posjeta Hrvatskoj, zastupnici Europskog parlamenta prihvatili su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu rezoluciju o napretku Srbije, uključujući i amandman hrvatskih zastupnika iz Europske pučke stranke, kojim se Beograd poziva da razmotri svoj zakon o suđenjima za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije. 'Europski parlament poziva Srbiju da u duhu pomirenja i dobrosusjedskih odnosa u suradnji sa susjedima i Komisijom razmotri svoj Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine', glasi usmeni amandman koji su podnijeli zastupnici iz EPP-a Andrej Plenković, Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Davor Stier i Marijana Petir.
Amandman je prošao vrlo tijesnom većinom - 347 zastupnika glasovalo je za, 319 protiv, a 28 ih je bilo suzdržanih. 'Na prijedlog zastupnika HDZ-a i HSS-a prvi put je internacionalizirano pitanje spornog srpskog zakona o širenju jurisdikcije na druge države bivše Jugoslavije. Srbija je pozvana da razmotri svoj zakon zajedno sa susjednim državama, što uključuje i Hrvatsku na koju se on, između ostaloga, i odnosi te uz suradnju i pomoć Europske komisije. Na ovaj način, Europski je parlament poslao politički signal da se riješi otvoren problem, koji ne pridonosi regionalnoj suradnji, dobrosusjedstvu i pomirbi u mjesecima koji su pred nama', rekao je Hini zastupnik HDZ-a Andrej Plenković.
Petero hrvatskih zastupnika ranije su, dok se izvješće razmatralo na razini Odbora za vanjsku politiku, podnijeli amandman kojim su tražili da se kao mjerilo za otvaranje pregovora u poglavlju 23 postavi zahtjev Srbiji da promijeni svoj zakon kojim je sebi dala nadležnost za suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije. Međutim, taj amandman nije dobio potporu ni njihove skupine EPP, ni ostalih, pa je sada prošao ovaj amandman. Plenković kaže da su, s obzirom na tijesan rezultat, za amandman glasovali zastupnici EPP-a, liberala i europskih konzervativaca, dok su socijalisti i zeleni bili protiv, s tim da su hrvatski zastupnici u tim skupinama glasovali za amandman.
Slovenska zastupnica u Europskom parlamentu Tanja Fajon oštro je napala hrvatske zastupnike, optuživši ih da zlorabe Europski parlament za bilateralna pitanja.
