Svima nam je jasno da Dubrovčani trpe zbog gostiju s kruzera i da ljeti ne mogu normalno živjeti zbog gužvi, ali nije istina da nema koristi. Od tih gostiju živimo i mjesecima nakon što odu – kaže na početku ovogodišnje sezone kruzera u Dubrovniku taksist Božo Miletić.
– Praktički svi oni siđu s broda, a samo je taksi do grada 70 . Većina ide na gradske zidine, za koje je ulaz sto kuna, popiju barem kavu, a mnogi kupe i neki suvenir. Uvjeren sam da u prosjeku potroše 30-40 eura – govori iz iskustva naš sugovornik.
Manji brodovi
Ove će sezone, međutim, gostiju s kruzera opet biti manje. U rekordnoj 2013., zapamćenoj po nesnosnim gužvama kad se u danu Dubrovnikom znalo tiskati po 16.000 gostiju s kruzera i još barem toliko stacionarnih, bilo ih je čak 1,06 milijuna. Lani je broj pao na oko 850.000, a sada ih se očekuje još desetak tisuća manje.
– Lani su neki brodari jednostavno promijenili rute i napustili istočni Mediteran. Ove će nam pak sezone pristajati 592 kruzera i bit će dvadeset ticanja više, ali radi se o manjim brodovima pa će i gostiju biti manje. Slično je na cijelom Mediteranu otkako je Venecija postavila ograničenja vezana za veličinu kruzera. Ta je odluka na koncu povučena, ali u međuvremenu su se i s Mediterana uglavnom povukli megakruzeri s pet-šest tisuća putnika – objašnjava Antun Asić, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik, koja u 2015. od kruzera očekuje 21 milijun kuna.
Do 40 eura dnevno
Lani je Lučka uprava uprihodila 22, a rekordne 2013. oko 24 milijuna kuna. Kakve pak sam Dubrovnik ima koristi, nitko ne zna u kunu točno. "Grad nema direktnih prihoda od kruzera, ali neposredni su benefiti višestruki; poput najma javnih površina koje ugostitelji plaćaju Gradu, poreza na potrošnju na pića, posjeta gradskim zidinama te muzejima i drugim kulturnim i baštinskim znamenitostima. Prihod u proračun dolazi i od naknade za turističke autobuse i iskrcavanje gostiju na platou Pila. Procijenjeni prihod od toga za 2015. iznosi 12 milijuna kuna", odgovaraju iz gradske uprave Dubrovnika.
Ako je suditi prema anketama koje govore o potrošnji gostiju s kruzera i od 40 eura, u Dubrovniku bi se zahvaljujući tom vidu turizma ove godine moglo zavrtjeti oko 250 milijuna kuna. No prijepori će oživjeti čim krenu veće gužve. Na njih se učestalo žale i domaći i hotelski gosti. No u Turističkoj zajednici Dubrovnika kažu da bi ovog ljeta mogla biti kritična samo dva dana, kada se očekuje maksimalnih 10.000 gostiju s kruzera, i da se sve poduzima kako ne bi bilo krkljanca i čepova na Pilama.
Što brodari mogu napraviti za zaštitu baštine
– Dubrovnik je samo lani prihvatio gotovo milijun putnika s brodova za kružna putovanja i treba se pronaći održiva i dugotrajna strategija razvoja industrije kružnih putovanja da se masovnim iskorištavanjem ne ugroze kulturno-povijesne znamenitosti i da se zaštiti okoliš. Mogu li brodarske kompanije voditi računa o baštini europskih gradova, primjerice Dubrovnika, i što možemo napraviti da takvu vrstu turizma učinimo održivom? – pitala je Dubravka Šuica na “O izazovima europskog turizma” na Odboru za turizam i promet Europskog parlamenta.
Marco Digioia iz Cruise Lines International Associationa kazao je da bi zabrane ulaska brodova za kružna putovanja, primjerice, u Veneciju ili Dubrovnik, domino-efektom stvorile gubitak veći od 500 milijuna eura za zemlje jadranskog bazena. – U skladu s Direktivom o sumporu koja je stupila na snagu 1. siječnja brodovi će se obvezati na smanjenje emisija u lukama. Regulirat će se količina sumpora u gorivu što je pogotovo važno za gradove poput Dubrovnika i Venecije. Isto tako, turisti su sve pažljiviji i njihov bi doživljaj na brodu i u destinaciji trebao imati zeleni predznak – rekao je Digioia.
