Službeni dio međunarodne konferencija Paneuropske unije Bosne i Hercegovine „Bosna i Hercegovina između Daytona i Bruxellesa: Od Daytonskog sporazuma do Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju“, koja se održava u Mostaru, završen je usvajanjem Panenropske deklaracije.
Na konferenciji je učestvovalo preko 100 učesnika, predstavnika bh. vlasti, evropskih institucija, međunarodne zajednice i panevropskih organizacija iz nekoliko evropskih zemalja.
U pozdravnom govoru na otvaranju konferencije, predsjednik Panevropske unije Bosne i Hercegovine Vanja Gavran čestitao je svim Panevropljanima 20 godina od osnivanja panevropske organizacije u BiH. Kazao je kako se u posljednjih godina dana vide pomaci na evropskom putu Bosne i Hercegovine.
„Javile su se neke nove inicijative iz Velike Britanije, Njemačke, skupovi u Berlinu i Beču, na kojima se razgovara o Jugoistočnoj Europi, česti posjeti predstavnika Evropske unije Bosni i Hercegovini, stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Dakle, postoji neki novi pristup koga smo i mi tražili. Evropa je saglasna, postoji načelna politička odluka, da Bosna i Hercegovina treba postati dio Evropske unije“, rekao je on.
Gavran je uputio poziv članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine da zajednički posjete stratišta i Hrvata i Bošnjaka i Srba i da odaju počast svim žrtvama.
„To zavrjeđuju i sve žrtve, ali i svi koji žive u ovoj napaćenoj zemlji. Neka oni budu primjer i drugima, svim akterima politike, da naprave katarzu, kako bi od balkansko-birtijskih političara postali proevropski i probosanskohercegovački političari u svim svojim različitostima“. Istakao je Gavran.
Počasni predsjednik Panevropske unije Bosne i Hercegovine mons. prof. dr. Franjo Topić prisjetio se 1995. godine i početaka osnivanja Panevropske unije.
„Tadašnji predsjednik Međunarodne Panevropske unije nadvojvoda Otto von Habsburga, koji je netom nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma poslao svoju delegaciju, koje ja s nama iz BiH održalo osnivačku skupštinu 23. novembra 1995. godine.
„Bosna i Hercegovina ima svojih problema, ali ovdje se, ipak, vide pomaci. Neki će mi reći da sam pretjerani optimista, ali treba znati da niti jedan pesimista nije u svom životu napravio ništa ozbiljno. Mir nije sve, ali sve bez mira je ništa. Zato je važno da BiH čim prije postane dio NATO-a, jer je to garancija da se ovdje neće događati novi sukobi“, rekao je Topić..
Alain Terrenoire, međunarodni predsjednik Panevropske unije, kazao je kako oni koji su kreirali Daytonski mirovni sporazum nisu mislili da će on trajati 20 godina.
„On nije napravljen da traje ovolike godine i ja želim da je u Bosni i Hercegovini što manje duha Daytona, a sve više duha Bruxellesa. Moram kazati kako u Bosni i Hercegovini nema dovoljno Evrope. Treba nam snažna Evropa koja postoji i za sebe i druge. Da je Evropa snažnija, ne vjerujem da bi Dayton trajao ovoliko dugo. Ono što se danas događa u Evropi je zabrinjavajuće. Odnos kakav imamo prema izbjeglicama s Bliskog istoka, koji su naša braća, dovodi u pitanje osnovne vrijednosti na kojima ja sagrađena Evropa. U Evropi svjedočimo jačanju populizma i desničarenja, a to je opasan svijet i protiv toga se svi trebamo boriti. Posebno mi je drago što 20. godina Panevropske unije slavimo u Mostaru, gradu koji je simbol raznolikosti i koji je u proteklom ratu doživio teške trenutke“, kazao je Terrenoire.
Poslanik u Evropskom parlamentu Tonino Picula kazao je kako bi on postavio pitanje kakva će Evropa biti za 20 godina.
„Činjenica je da se Evropska unija mijenja, da to nije više onakva organizacija kakva je bila prije. Gube se evropske vrijednosti. U tom smislu, treba vidjeti u kakvu Evropu dolazi Bosna i Hercegovina. Iskreno, ja sam skeptičan prema novom pristupu Evropske unije prema BiH. Bojim se da inicijative Londona i Berlina ne završe samo na pokušajima. Isto tako, u BiH se stanje teško mijenja. Ne treba se zavaravati, promjene Daytona ugrožavaju pozicije političara. Ne smijemo zaboraviti da je u svim procesima u Bosni i Hercegovini važno i mišljenje Washingtona, a činjenica je da SAD nemaju trenutno velikog interesa u rješavanje problema u ovoj zemlji“, rekao je Picula.
Dubravka Šuica, takođe poslanik u Evropskom parlamentu, naglasila je kako se u Bosni i Hercegovini svi trebaju naučiti dogovoru i konsenzusu.
„Ja sam optimista, jer su bh. političari na dobrom putu da se neke stvari promijene. Evo i danas se u Mostaru održavaju važni stranački sastanci, koji bi trebali dati značajnije rezultat. Bosna i Hercegovina ima samo jedan put, prema punopravnom članstvu u Europsku uniju i tu nema više upitnika“, naglasila je Šuica.
Na konferenciji su govorili i mnogi drugi predstavnici Panevropskih organizacija, stručnjaci, univerzitetski profesori, a među njima i zamjenica visokog predstavnika Ulrike Hartmann, izaslanik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. Dejan Vanjek, podpredsjednik Panevropske unije BiH prof. dr. Mirko Pejanović, član Predsjedništva Panevropske unije BiH prof. dr. Kasim Trnka, član Nadzornog odbora Panevropske unije BiH prof. dr. Mile Lasić, član Predsjedništva Panevropske unije BiH Osman Topčagić, glavni sekretar Međunarodne Panevropske unije i predsjednik Hrvatske Paneuropske unije prof. dr. Pavo Barišić, zastupnik u Poslaničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i član Stegovnog suda Panevropske unije BiH mr. Senad Šepić, dekanica Visoke škole za turizam i menadžment iz Konjica prof. dr. Marijana Šećibović, politička analitičarka mr. Ivana Marić, član Predsjedništva Međunarodne Panevropske unije i glavni sekretar Panevropskog pokreta Austrije Rainhard Kloucek, glavni sekretar Slovenskog Panevropskog pokreta Dean Hribar, predsjednik Panevropske unije Srbije prof. dr. Vojislav Mitić, predsjednik Mađarske Panevropske unije Gábor Andrássy, podpredsjednica Panevropske unije Bugarske Ivelina Popova i urednik magazina „Buka“ Aleksandar Trifunović i drugi.
Program konferencije završava danas.
Organizaciju ove važne konferencije podržali su Fondacija Konrad Adeanuer i Hrvatsko kulturno društvo Napredak.
