Službeni dio međunarodne konferencija Paneuropske unije Bosne i Hercegovine „Bosna i Hercegovina između Daytona i Bruxellesa: Od Daytonskog sporazuma do Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju“, koja se održava u Mostaru, završen je usvajanjem Paneuropske deklaracije.
Na konferenciji je sudjelovalo preko 100 sudionika, predstavnika bh. vlasti, europskih institucija, međunarodne zajednice i paneuropskih organizacija iz nekoliko europskih zemalja.
U pozdravnom govoru na otvaranju konferencije predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine Vanja Gavran čestitao je svim Paneuropljanima 20 godina od osnivanja paneuropske organizacije u BiH. Kazao je kako se u posljednjih godina dana vide pomaci na europskom putu Bosne i Hercegovine. “Javile su se neke nove inicijative iz Velike Britanije, Njemačke, skupovi u Berlinu i Beču na kojima se razgovara o Jugoistočnoj Europi, česti posjeti predstavnika Europske unije Bosni i Hercegovini, stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Dakle, postoji neki novi pristup kojeg smo i mi tražili. Europa je suglasna, postoji načelna politička odluka, da Bosna i Hercegovina treba postati dio Europske unije.“ Gavran je uputio poziv članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine da zajednički posjete stratišta i Hrvata i Bošnjaka i Srba i da odaju počast svim žrtvama. „To zavrjeđuju i sve žrtve, ali i svi koji žive u ovoj napaćenoj zemlji. Neka oni budu primjer i drugima, svim akterima politike, da naprave katarzu kako bi od balkansko-birtijskih političara postali proeuropski i probosanskohercegovački političari u svim svojim različitostima“.
Počasni predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine mons. prof. dr. Franjo Topić prisjetio se 1995. godine i početaka osnivanja Paneuropske unije. „Tadašnji predsjednik Međunarodne Paneuropske unije nadvojvode Otta von Habsburga koji je netom nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma poslao svoje izaslanstvo koje je s nama iz BiH održalo osnivačku skupštinu 23. studenog 1995. godine. „Bosna i Hercegovina ima svojih problema, ali ipak ovdje se ipak vide pomaci. Neki će mi reći da sam pretjerani optimist, ali treba znati da niti jedan pesimist nije u svom životu napravio ništa ozbiljno. Mir nije sve, ali sve bez mira je ništa. Zato je važno da BiH čim prije postane dio NATO-a, jer je to jamac da se ovdje neće događati novi sukobi“, rekao je Topić između ostalog u svom govoru.
Alain Terrenoire, međunarodni predsjednik Paneuropske unije u vrlo nadahnutom govoru kazao je kako oni koji su kreirali Daytonski mirovni sporazum nisu mislili da će on trajati 20 godina. „On nije napravljen da traje ovolike godine i ja želim da je u Bosni i Hercegovini što manje duha Daytona, a sve više duha Bruxellesa. Moram kazati kako u Bosni i Hercegovini nema dovoljno Europe. Treba nam snažna Europa koja postoji i za sebe i druge. Da je Europa snažnija, ne vjerujem da bi Dayton trajao ovoliko dugo. Ono što se danas događa u Europi je zabrinjavajuće. Odnos kakav imamo prema izbjeglicama s Bliskog istoka, koji su naša braća, dovodi u pitanje osnovne vrijednosti na kojima ja sagrađena Europa. U Europi svjedočimo jačanju populizma i desničarenja, a to je opasan svijet i protiv toga se svi trebamo boriti. Posebno mi je drago što 20. godina Paneuropske unije slavimo u Mostaru, gradu koji je simbol raznolikosti i koji je u proteklom ratu doživio teške trenutke“.
Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula kazao je kako bi on postavio pitanje kakva će Europa biti za 20 godina. „Činjenica je da se Europska unija mijenja, da to nije više onakva organizacija kakva je bila prije. Gube se europske vrijednosti. U tom smislu treba vidjeti u kakvu Europu dolazi Bosna i Hercegovina. Iskreno, ja sam skeptičan prema novom pristupu Europske unije prema BiH. Bojim se da inicijative Londona i Berlina ne završe samo na pokušajima. Isto tako u BiH se stanje teško mijenja. Ne treba se zavaravati, promjene Daytona ugrožavaju pozicije političara. Ne smijemo zaboraviti da je u svim procesima u Bosni i Hercegovini važno i mišljenje Washingtona, a činjenica e da SAD nemaju trenutno velikog interesa u rješavanje problema u ovoj zemlji.“, rekao je Picula.
Dubravka Šuica, također zastupnica u Europskom parlamentu, naglasila je kako se u Bosni i Hercegovini svi trebaju naučiti dogovoru i konsenzusu. „Ja sam optimistična, jer su bh. političari na dobrom putu da se neke stvari promjene. Evo i danas se u Mostaru održavaju važni stranački sastanci koji bi trebali dati značajnije rezultat. Bosna i Hercegovina ima samo jedan put, prema punopravnom članstvu u Europsku uniju i tu nema više upitnika.“
Na konferenciji su govorili i mnogi drugi predstavnici Paneuropskih organizacija, stručnjaci, sveučilišni profesori, a među njima i: zamjenica visokog predstavnika Ulrike Hartmann, izaslanik predsjedatelja Predsjedništva BiH dr. Dejan Vanjek, potpredsjednik Paneuropske unije BiH prof. dr. Mirko Pejanović, član Predsjedništva Paneuropske unije BiH prof. dr. Kasim Trnka, član Nadzornog odbora Paneuropske unije BiH prof. dr. Mile Lasić, član Predsjedništva Paneuropske unije BiH Osman Topčagić, glavni tajnik Međunarodne Paneuropske unije i predsjednik Hrvatske Paneuropske unije prof. dr. Pavo Barišić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i član Stegovnog suda Paneuropske unije BiH mr. Senad Šepić, dekanica Visoke škole za turizam i menadžment iz Konjica prof. dr. Marijana Šećibović, politička analitičarka mr. Ivana Marić, član Predsjedništva Međunarodne Paneuropske unije i glavni tajnik Paneuropskog pokreta Austrije Rainhard Kloucek, glavni tajnik Slovenskog Paneuropskog pokreta Dean Hribar, predsjednik Paneuropske unije Srbije prof. dr. Vojislav Mitić, predsjednik Mađarske Paneuropske unije Gábor Andrássy, potpredsjednica Paneuropske unije Bugarske Ivelina Popova i urednik magazina „Buka“ Aleksandar Trifunović i drugi.
Organizaciju ove važne konferencije podržali su Fondacija Konrad Adeanuer i Hrvatsko kulturno društvo Napredak.
MEĐUNARODNA KONFERENCIJA
BOSNA I HERCEGOVINA IZMEĐU DAYTONA I BRUXELLESA:
OD DEJTONSKOG SPORAZUMA DO SPORAZUMA O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU
Mostar, 11.-13.09.2015.
Mi, članovi Panevropske unije iz Bosne i Hercegovine, Austrije, Bugarske, Hrvatske, Francuske, Mađarske, Slovenije i Srbije, na Međunarodnoj konferenciji „Bosna i Hercegovina između Daytona i Bruxellesa: Od Dejtonskog sporazuma do Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju“, usvajamo slijedeću
D E K L A R A C I J U
1. Pozdravljamo novi pristup Evropske unije prema Bosni i Hercegovini, kroz britansko-njemačku inicijativu za Bosnu i Hercegovinu, kao i angažman domaćih političkih aktera koji je doveo do stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a što je na tragu naše prošlogodišnje konferencije i deklaracije u kojoj smo tražili taj novi pristup prema Bosni i Hercegovini. Apelujemo na državne strukture i predstavnike političkih partija Bosne i Hercegovine za hitno provođenje Reformske agende, – programa ekonomskih i socijalnih reformi, koje će Bosnu i Hercegovinu konačno dovesti do kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji i približi početku pregovora za članstvo. Ubrzanje procesa integracije BiH u Evropsku uniju stablizira ekonomski razvoj i učvršćuje mir. Bosna i Hercegovina se u tom kontekstu treba riješiti nacionalističke retorike, ali se treba držati principa i kolektivnih i individualnih prava.
2. Panevropska unija pozdravlja zaključke nedavno održanog Samita zemalja Zapadnog Balkana u Beču iz avgusta ove godine. Regionalna saradnja, rješavanje otvorenih pitanja između zemalja regije, kao i proces pomirenja od iznimne su važnosti za proces evropskih integracija. Pozdravljamo i podršku Brisela Bosni i Hercegovini na evropskom putu, posebno lični angažman visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost, Federice Mogherini, kao i angažman Komesara za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju, Johannesa Hahna.
3. Panevropska unija predlaže i očekuje da strukture Evropske unije zajedno s partnerima iz međunarodne zajednice, posebno Sjedinjenim Američkim Državama, intenzivira pomoć i medijaciju u procesima priprema Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.
4. I nakon dvadeset godina od njegovog donošenja, promjena Dejtonskog ustava ostaje aktuelno pitanje. Bosna i Hercegovina je nefunkcionalna država i redizajn njenog ustavnog uređenja usvajanjem evropskog demokratskog i pravnog naslijeđa je neizbježan. No, prioritet vlasti bi trebale biti ekonomske, socijalne i obrazovne reforme, očuvanje finansijske stabilnosti, konsolidacija tekuće potrošnje, smanjenje javnog duga, poboljšanje poslovne klime, povećanje konkurentnosti ekonomije BiH, te reforme u oblasti javne uprave.
5. Bosna i Hercegovina treba imati snažno civilno društvo koje preuzima odgovornost u sklopu demokratskih procesa u cilju razvoja države i njezinog evropskog puta.
6. Potrebno je snažnije raditi i na ubrzanju reformskih procesa u oblasti vladavine prava, kao i u borbi protiv korupcije, jer će to doprinijeti stabilnosti i prosperitetu Bosne i Hercegovine.
7. Pozdravljamo posebno zaključke Samita zemalja Zapadnog Balkana u Beču o mladima, nauci i istraživanju, kao i o ulozi društva u procesima euro-atlanstkih integracija. Poboljšanje perspektive mladih zaista nosi veliki značaj u osiguranju stabilnosti, održivog razvoja i napretka Bosne i Hercegovine i cijele regije.
8. Apelujemo na državne strukture svih nivoa za hitno rješavanje statusa bosanskohercegovačkih institucija kulture od državnog značaja, ali i drugih kulturnih institucija i organizacija civilnog društva.
9. Insistiramo na trajnom rješavanju pitanja izbjeglih i raseljenih lica u Bosni i Hercegovini, u skladu sa preporukama Sarajevske deklaracije o povratku izbjeglica. Potrebno je povećati napore i u aktivnostima u cilju pronalaska nestalih lica u Bosni i Hercegovini. Pozivamo nadležne u BiH i Evropskoj uniji da se poduzmu koraci za smanjenje iseljevanja iz Bosne i Hercegovine.
10. Pozdravljamo uspješno predsjedavanje Bosne i Hercegovine Vijećem Evrope. Smatramo to važnim za Bosnu i Hercegovinu, njenom međunarodnom političkom predstavljanju u pozitivnijem svjetlu, ali i u promociji na ekonomskom, kulturnom, obrazovnom i turističkom planu.
11. Pozivamo na pronalaženje rješenja izbegličke krize koja se procenjuje najvećom od Drugog svetskog rata, kao i direktno uključenje Evropske unije u taj proces. Izbjeglice su naša braća, a Bosna i Hercegovina i njezini stanovnici su iskusili takva ratna iskustva, i bratski ih trebamo primiti u Evropsku uniju, jer je to u duhu evropskih vrijednosti.
