U emisiji je tematizirano ponovno uvođenje graničnih kontrola u zemljama Schengena kao i politička činjenica da europski čelnici nemaju zajedničku politiku te ne poštuju pravila koja su sami uveli. Umjesto da više surađuju, članice se sve više dijele, konstatirala je voditeljica panela Ingrid Thurnher. Pitanje izbjeglica stvara podjelu unutar EU-a. Nakon što je Unija u nastojanju da svlada grčku krizu bila na rubu kolapsa, pitanje je kako će sada dalje, suočena s krizom izbjeglica u potrazi za novom rutom preko Hrvatske, Slovenije i Austrije prema Njemačkoj.
Osim Dubravke Šuice koja je bila uključena iz Dubrovnika, u bečkom studiju o aktualnoj krizi raspravljali su Ulrike Lunaček, potpredsjednica Europskog parlamenta i austrijska zastupnica Zelenih, Harald Vilimsky, austrijski zastupnik stranke FPÖ, Wolfgang Bosbach, njemački zastupnik u Bundestagu, CDU, predsjednik Odbora za unutarnje poslove i Giorgos Chondros, član središnjeg odbora Syrize, Grčka.
Zastupnica Šuica jasno je kazala da Hrvatska, ali i mnoge europske zemlje nisu bile spremne na ovaj val izbjeglica, premda je bilo dovoljno upozorenja. Vlada Republike Hrvatske trebala je na vrijeme pripremiti sve službe i ne dopustiti kaos.
Rekla je kako građani Hrvatske imaju veliku empatiju prema izbjeglicama kao i stav da ljudima treba pomoći u nevolji. 'Hrvati možda najbolje znaju kako je biti izbjeglica i prognanik, jer mnogi su Hrvati i sami bili izbjeglice u vlastitoj zemlji i u inozemstvu'. Šuica je naglasila kako je Hrvatska tijekom srpske agresije primila i brojne izbjeglice iz Bosne i Hercegovine - Hrvate i Bošnjake, katolike i muslimane - no da je situacija sada drukčija, jer gotovo svi koji ovih dana dolaze u Hrvatsku ne žele ostati, već su u tranzitu. 'Do sada je u samo nekoliko dana u Hrvatsku stiglo više od 30.000 izbjeglica, a nitko ne zna koliko će ih još doći'.
Šuica je sugovornike u emisiji podsjetila da je Hrvatska mala, prijateljska zemlja koja je prije samo dvije godine postala članicom Europske unije te da je to zemlja koja živi između ostalog i od turizma. 'Dolazim iz Dubrovnika i kao bivša gradonačelnica Dubrovnika naglašavam da je Hrvatska otvorena zemlja. Spremni smo prihvatiti izbjeglice u kvotama koje je predsjednik Europske komisije Juncker odredio za Hrvatsku, a to su brojke do 1.500 izbjeglica', poručila je Šuica. Podsjetila je da Hrvatska nije u Schengenu, ali da ima vanjsku granice Europske unije prema Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori koja je duža od tisuću kilometara.
Upitala je što je s europskim obećanjima vezanim uz FRONTEX i s jačanjem vanjskih granica EU. Hrvatska u ovoj kriznoj situaciji nije dobila izravnu pomoć Europske unije. Europska je komisija najavila brzu financijsku pomoć, no pitanje ostaje: Kako će EU zajednički štititi i nadzirati svoje vanjske granice, ne samo na granicama Hrvatske već i drugdje? Kada će se EU i članice vratiti pridržavanju pravila (Dublin, Schengen, Maastricht)?
Na kraju je zastupnica Šuica nastojala proširiti optimizam, ističući kako je Europska unija proživjela već mnoge krize, kao nedavnu grčku, gdje su u nedjelju održani parlamentarni izbori. 'Vjerujem da je izbjeglička kriza veliki izazov za EU i svih 28 članica, dakle i za Hrvatsku, ali i za one zemlje koje jednoga dana žele postati dio EU, što znači i za hrvatsko istočno susjedstvo. 'Zajedno i koordinirano možemo uspjeti samo uz velike dodatne napore, uz više europskog zajedništva a manje nacionalnih egoizama', zaključila je Dubravka Šuica u emisiji IM ZENTRUM austrijske televizije ORF.
