Organizatori su bili zastupnici u Europskom parlamentu - Andrej Plenković (EPP), potpredsjednik Odbora za vanjske poslove; Tonino Picula (S&D), predsjednik Izaslanstva za odnose s BiH; Dubravka Šuica (EPP), potpredsjednica Izaslanstva za odnose s BiH; Jozo Radoš (ALDE), član Izaslanstva za odnose s BiH; Cristian Dan Preda (EPP), izvjestitelj EP za BiH; te Davor Ivo Stier (EPP), član Izaslanstva za odnose s BiH.
Konferencija je okupila predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragana Čovića, člana Predsjedništva iz redova bošnjačkog naroda Bakira Izetbegovića, Visoku predstavnicu za vanjsku i sigurnosnu politiku EU i potpredsjednicu Europske komisije Federicu Mogherini, povjerenika za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannesa Hahna, predsjednika Europske pučke stranke Josepha Daula, predsjednika Odbora za vanjske poslove EP Elmara Broka, visokog predstavnika za BiH Valentina Inzka, šefa Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemarka, pomoćnika državnog tajnika SAD-a za Europu i Aziju Briana Hoyta Yeea, bivšu njemačku zastupnicu u EP i izvjestiteljicu za BiH Doris Pack, bivšeg ministra vanjskih poslova RH Matu Granića te niz drugih europskih stručnjaka.
Glavni cilj Konferencije bio je obilježiti 20. godišnjicu Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma i pružiti mogućnost za raspravu o europskom putu Bosne i Hercegovine koji je nužan za nastavak potrebnih reformi te osiguravanje stabilnosti zemlje.
Sudionici Konferencije usuglasili su se da Bosna i Hercegovina treba ostati visoko na listi prioriteta EU, posebice nakon prihvaćanja politike pristupa EU koji je doveo do stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 1. lipnja 2015.
Nova Strategija proširenja EU, pozitivno Izvješće Europske komisije o napretku BiH te nedavni predsjednički summit Brdo-Brijuni jasno pokazuju da Bosna i Hercegovina ima priliku za ubrzavanje provedbe zahtjevnog europskog reformskog procesa kako bi podnijela vjerodostojan zahtjev za članstvo u EU te se priključila drugim zemljama jugoistočne Europe.
Potrebne reforme zahtjevaju provođenje institucionalnih promjena koje bi omogućile ekonomski i društveni razvoj zemlje ostvarivanjem veće funkcionalnosti države, uz osiguravanje ravnopravnosti tri konstitutivna naroda te svih građana. Ustavna reforma mora uzeti u obzir načela federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimnog predstavljanja, kao što je istaknuto u prijašnjim rezolucijama Europskog parlamenta.
Naglašeno je kako teritorijalni integritet i jedinstvo Bosne i Hercegovine moraju biti u potpunosti poštivani te da se o pitanjima državne razine može odlučivati jedino na državnoj razini.
Prije dvadeset godina, donošenje Daytonsko-pariškog sporazuma je bilo preduvjet uspostave mira i stabilnosti, danas je prioritet transformacija Bosne i Hercegovine u , učinkovitu i funkcionalnu državu koja omogućava povratak svih prognanika i izbjeglica te je posvećena pripremanju za buduću integraciju u Europsku uniju.
