Važno je da se žene izbjeglice obavijesti o njihovim pravima i obavezama u zemlji boravka, da uživaju osnovna ljudska prava, imaju potpuni pristup obrazovanju, mogu ostvariti priznanje svojih sposobnosti te da se uvaži njihov doprinos europskom gospodarstvu i društvu - kaže Šuica
Četvrti najgledaniji video Sky Newsa u protekloj godini prikazuje mladu majku. Sjedi naslonjena na betonsku barikadu, njena kćer ispred nje. Češlja joj kosu. Rasha se zove, učiteljica je engleskog i dolazi iz Sirije. Deset dana putovala je sama sa svojim djetetom iz domovine preko Turske, Grčke, Makedonije, a reporteri Sky Newsa zatekli su je pred zidom, točnije ogradom, onom mađarskom.
- Hladno je, nemamo se čime pokriti. Platili smo dvije tisuća eura po osobi za ovaj put, više nemamo ni centa. Želimo proći dalje. Kako god, moramo proći. Ako nam ne daju, neka nam puste djecu da prođu. Uzmite mi kćer, odvedite je negdje na sigurno u Njemačku. Evo je! Odvedite je, samo da je sigurna - govori Rasha suznih očiju reporteru. Cijelo vrijeme češlja malenu kojoj na licu nedostaje ono veselje, karakteristično za djecu njenih godina.
- Svi mi idemo u Europu zbog djece. Evo vam moja kćer. Odvedite je u Njemačku, ja ću se vratiti u Siriju. Samo da je njoj bolje! - priča Rasha.
Suočene s nasiljem
Danas je međunarodni žena. Kratka definicija kaže da se danas slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. Tužno je i tragično, a na današnji dan i posebno ironično što postoji veliki broj žena koje za svoju djecu i sebe bježe iz ratom devastirane Sirije i traže bolji život u Europi koja im polako zatvara vrata. I tada nalazimo na bezbrojne Rashe na granicama država koje se nalaze na izbjegličkoj ruti...
Zadnji podaci govore kako se omjer spolova i dobnih skupina među migrantima drastično promijenio. U lipnju prošle godine oko 20-ak posto njih bili su žene i djeca, danas se taj udio povećao na preko 60 posto. I raste.
- Za razliku od muškaraca, žene i djevojke koje bježe od rata i sukoba i traže azil u drugim državama koje im mogu pružiti sigurnost i zaštitu suočavaju se s različitim oblicima izazova i nasilja na svom putu migracije.
Potrebno je podignuti svijest o problemima žena izbjeglica koje se svakodnevno bore sa sustavima azila koji ih stavljaju u rizik - kazala je hrvatska eurozastupnica Dubravka Šuica, ujedno i zamjenica u Odboru za prava žena i jednakost spolova Europskog parlamenta, objašnjavajući pri tome kako azili zapravo ugrožavaju žene.
Teškoće integracije
- Primjerice, u prihvatnim centrima među osobljem ima najviše muškaraca od kojih se neki odnose nasilno prema ženama, a neke žene, pogotovo trudnice koje su pod stresom, što može biti pogubno i za majku i za nerođeno dijete, imaju drugačije potrebe od muškaraca.
Potrebno je ženama tražiteljicama azila, kao i malodobnoj djeci, osigurati adekvatan smještaj sukladno Ženevskoj konvenciji o izbjeglicama. Isto tako što se tiče nasilja među ženama izbjeglicama, nužna je provedba Istanbulske konvencije - pojasnila je eurozastupnica.
Aktualno je i pitanje integracije u društvo. Muškarcima je ipak lakše naći kakav fizički posao u novoj državi, a žene su vrlo često (zbog običaja sredine iz koje dolaze) slabijeg obrazovanja nego muškarci.
- Manja je vjerojatnost da žene imaju adekvatno obrazovanje i radno iskustvo, što ih stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na druge tražitelje azila. Sudjelovanje na tržištu rada neupitno je jedno od najučinkovitijih i najkonkretnijih načina za integraciju migranata u određeno društvo.
Važno je da se žene izbjeglice obavijesti o njihovim pravima i obavezama u zemlji boravka, da uživaju osnovna ljudska prava, imaju potpuni pristup obrazovanju, mogu ostvariti priznanje svojih sposobnosti te da se uvaži njihov doprinos europskom gospodarstvu i društvu - kazat će Šuica.
Europski izazovi
Naša eurozastupnica se također i sama uvjerila kako stvari funkcioniraju u Njemačkoj.
- Važno je da države članice razmjenjuju iskustva dobre prakse, a ona zaista postoje. Posjetila sam u Münchenu izbjegličke kampove za žene i mlade kako bi vidjela sustav funkcioniranja izbjegličkih kampova. Dojam je bio zaista pozitivan, svakodnevni život je dobro organiziran, ulažu se maksimalni napori kako bi se oni koji imaju pravo na azil što prije integrirali što dokazuju organizirani brzi tečajevi njemačkog jezika, ali i obveza pohađanja škole u roku tri mjeseca od dolaska u Njemačku.
Također je dostupna i medicinska pomoć. Osobno sam bila impresionirana načinom na koji njemački sistem funkcionira - ispričala je Šuica. Također je dala svoje viđenje migrantske krize i kakva atmosfera glede toga vlada u srcu Europske unije.
- Nalazimo se u jednoj od najopasnijih faza od nastanka EU jer prolazimo tešku humanitarnu i migrantsku krizu. Opstanak Schengena nema cijenu, a migrantska kriza ostaje prioritet koji zahtjeva sveobuhvatno europsko rješenje. Predsjednik Europske komisije Juncker je nedavno rekao ''ili ćemo biti dovoljno hrabri kako bismo našli rješenje, ili će se sve srušiti'', a osobno smatram da moramo biti hrabri i da EU mora ostati ujedinjena.
Potrebno je odluke implementirati te prije svega osnažiti Grčku i Europsku graničnu i obalnu stražu (EGOS) kako bismo osigurali vanjske granice Unije. Moramo realizirati fond za pomoć Turskoj o kojem se usuglašavamo već mjesecima - zaključuje Šuica.
Nestalo 10.000 djece
Osim žena izbjeglica, Europol je nedavno objavio informaciju da je u posljednje dvije godine u Europi nestalo 10.000 djece izbjeglica.
- Budući da su djeca, pogotovo ona bez pratnje, najosjetljivija te se često u takvim uvjetima regrutiraju od strane organiziranih kriminalnih skupina, potrebno ih je zaštititi. Djeca izbjeglice bez pratnje trebaju imati jednaka prava kao i sva djeca bez obzira na prebivalište i stoga im se treba osigurati adekvatan smještaj i skrbništvo, a sve sukladno UN-ovoj Konvenciji o pravima djeteta prema kojoj je zajamčena posebna pomoć i zaštita za djecu i mlade u ratu i bijegu. Uputila sam pismo Komisiji i zatražila upotrebu svih komisijinih mehanizama kako bi se ušlo u trag organiziranim kriminalnim skupinama koje se bave trgovinom ljudima - kazala je Šuica.