Povodom Međunarodnog dana žena 8. ožujka, u petak je u Kući Europe održana javna tribina Uloga žena u politici: zastupljenost i ravnopravno sudjelovanje. Moderatorica tribine Zrinka Vrabec Mojzeš na samom je otvaranju rekla da je cilj panela analizirati pravce u europskim i hrvatski institucijama te pokušati identificirati razloge neadekvatne participacije žena u političkom odlučivanju.
Kao uvod u tribinu poslužilo je tematsko izlaganje dr. sc. Marjete Šinko, predstavnice Fakulteta političkih znanosti i Centra za ženske studije, a u raspravi su sudjelovali/e Dubravka Šuica (EPP) iBiljana Borzan (S&D), zastupnice u Europskom parlamentu, Helena Štimac Radin, ravnateljicaUreda za ravnopravnost spolova Vlade RH, Gordana Sobol, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora, Margareta Mađerić, članica istog odbora, Rada Borić, izvršna direktoricaCentra za ženske studije, Vedrana Rudan, spisateljica te Josip Šipić, politolog.
Tematiziran je broj žena, odnosno njihova zastupljenost u Europskom parlamentu, u Saboru, Vladi, Gradskoj skupštini te neophodnost kvota, odgovornost stranaka za nezastupljenost žena i nepoštivanja Zakona za rodnu ravnopravnost.
NA ZASTUPLJENOST ŽENA U EUROPSKOM PARLAMENTU OSVRNULA SE BILJANA BORZAN. U OVOM SAZIVU ONA JE NARASLA ZA 1% I AKO SE NASTAVI TAKAV SPORI TREND, RAVNOPRAVNA ZASTUPLJENOST POSTIGLA BI SE TEK 2080.
Problematičnim smatra što se u EP s desnice često plasiraju teze da nema potrebe pretjerano raspravljati o ravnopravnosti spolova jer to bi trebalo biti u nadležnosti pojedinih država, sa čime se ne slaže jer je, ističe, neke stvari ipak lakše progurati s europskog nivoa i nametnuti državama koje to nisu imale na svojoj političkoj agendi.
Iako podržava kvote, smatra da je "žalosno kada se na takav način žene mora gurati“, jer govoreći iz vlastitog iskustva, ne želi biti niti na jednoj listi samo zato što je žena, već zbog svojih sposobnosti i vrijednosti.
MARGARETA MAĐARIĆ SE OSVRNULA NA BROJ ZASTUPNICA U HRVATSKOM SABORU, REKAVŠI DA NITI JEDNA STRANKA NE MOŽE BITI ZADOVOLJNA S BROJEM ŽENA U SVOJIM REDOVIMA.
Važan je podatak da je i u korporacijama izuzetno nizak broj žena, dok su s druge strane žene sve obrazovanije, tj. ima kapaciteta i kvaliteta, ali se ponovno vraćamo na kvote koje ženama moraju garantirati sudjelovanje u političkom i društvenom životu. Za razliku od Sabora i Vlade gdje nema pomaka, u Gradskoj skupštini je situacija mnogo bolja zbog vladajuće koalicije i nezavisne liste gradonačelnika Grada Zagreba koji je istaknuo veliki broj žena te je participacija žena mnogo veća.
Dubravka Šuica izjavila je: ''Što sam starija sve sam veća pobornica ženskih kvota i smatram da bi trebale biti 50%", dodajući da ne postoji jedinstveno zakonodavstvo u EU, a pola država nema kvote.
"NAJVEĆA ODGOVORNOST ZA IZUZETNO MALI BROJ IZABRANIH ŽENA NA PROTEKLIM IZBORIMA LEŽI NA POLITIČKIM STRANKAMA", REKLA JE GORDANA SOBOL. OČITO DA AGENDA RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA UNUTAR POLITIČKIH STRANAKA NIJE NA NEKOJ RAZINI I NE SMATRA SE DA O NJOJ VRIJEDI VODITI RAČUNA.
Zakon o ravnopravnosti spolova je potpuno jasan i da je funkcionirao, još bi na lokalnim izborima bilo 40% žena, kako nije, trebale su profunkcionirati kazne. Kvote su jako važne, smatra, no još je važniji poredak na listama.
Govornice su se osvrnule i na čestu tvrdnju da su za nedovoljnu zastupljenost krive same žene, jer su neambiciozne. Helena Štimac Radin taj je podatak opovrgnula kazavši da su političke stranke filtar koji žene propušta ili ne propušta na poziciju. Glavnu riječ u strankama imaju muškarci, a žene često ne mogu računati na podršku svojih muških kolega. Ovo je potvrdila i Rada Borić, velika pobornica kvota, rekavši da žene zanima politika te da je odgovornost političkih stranaka motivirati ih.
Vedrana Rudan se osvrnula na uvredljiv govor političara kojmu su političarke izložene i s lijeva i s desna, a posebno je pozdravila gospodina Lončara te pročitala svoju priču Kad je žena kurva?
Raspravljalo se zatim o izglednoj mogućnosti da žene uskoro zauzmu najvažnije političke funkcije, poput generalne tajnice UN-a ili predsjednice SAD-a te o tome imaju li ostale žene koristi od žena na takvim funkcijama, budući da se pokazuje da su često korisnije svojim strankama nego borbi za prava žena.
NA TO SE OSVRNUO JOSIP ŠIPIĆ KOJI JE SKRENUO PAŽNJU NA JEDAN DRUGI ASPEKT STVARI, TE REKAO KAKO SVI POKUŠAJI LEGISLATIVNIH, INSTITUCIONALNIH, POLITIČKIH PROMJENA VRLO TEŠKO MIJENJAJU KULTURU U KOJOJ ŽIVIMO.
Upravo zbog takve patrijarhalne kulture u kojoj su žene odgajane kao suparnice, jedna žena može doći na vrh, ali nema ženske solidarnosti. Na opasku moderatorice da ona nije bila odgajana u patrijarhatu, pojasnio je:a pitanje zašto žene ne reagiraju na uvrede stranačkih kolega i kako je to u Europskom parlamentu, Borzan je rekla da je u usporedbi s predsjedničkim izborima u Americi gdje se u predsjedničkoj kampanji čuju sramotne izjave, u EU parlamentu mnogo pristojnije. Izdvojila je ipak jedan slučaj, kada je tijekom rasprave o nasilju nad ženama, jedan je bizaran nezavisni zastupnik iz Poljske rekao kako ne može biti ravnopravnosti između žena i muškaraca, te pitao: „Ako su žene toliko pametne, zašto nisu 40% zastupljene u šahu s vrhunskim rezultatima?“. Inače takvi se ispadi novčano kažnjavaju, kazala je.
O ODNOSU MEDIJA PREMA ŽENAMA, ŠIPIĆ JE KAZAO DA JE TRETMAN ŽENA U POLITICI NE RAZLIKUJE PUNO OD UOBIČAJENOG TRETMANA ŽENA, ODNOSNO DA SE ČESTO SE UBACUJU PITANJA KOJA NISU POLITIČKI RELEVANTNA.
Estradizacija je jedan od važnih elemenata medija i ne odnosi se samo na žene nego i na muškarce. Često se sa ženama razgovara o temama koje se smatraju ženskima, skrbi, obrazovanju, brizi za djecu, dok se o tzv. muškim temama s njima ne razgovara. Jedan od važnih konstrukata je i naglašavanje emotivnosti žena, dodao je, a sve kako bi ih se diskreditiralo i prikazalo neadekvatnima za politiku.
Tribina je okončana pitanjima iz publike, a mogla se pogledati i izložba fotografija Žene izbjeglice i tražiteljice azila u EU francuske fotoreporterke Marie Dorigny.
http://www.voxfeminae.net/vijestice-list/hrvatska/item/9564-uloga-zena-u-politici-zastupljenost-i-ravnopravno-sudjelovanje