U četvrtak navečer u HRT-ovoj emisiji Otvoreno urednika i voditelja Domagoja Novokmeta gostovali su Joško Klisović (SDP), Dubravka Šuica (zastupnica u Europskom parlamentu/HDZ), general zbora Josip Lucić (bivši načelnik Glavnog stožera OS RH), Goran Mikuličić (odvjetnik Florence Hartmann) i Florence Hartmann. Tema emisije je bila glavna tema dana - Vojislav Šešelj oslobođen je po svim točkama optužnice.
Pitanje emisije bilo je: Kako komentirate presudu Šešelju?
Šuica: Slučaj od danas, slučaj od prvog travnja, rekla bih da se radi o šali. Razočarana sam, a vjerujem i svi građani republike Hrvatske. Mislim da je presuda šokirala javnost, i očito se dogodila neka pogreška.
Lucić: Zgrožen sam. Razgovarao sam s mnogim ljudima, kada su saznali za presudu, Šešelj je lik zločinca, poticao je na masivne zločine na našem području.
Mikulčić: U našoj struci svi dijelimo iznenađenje ovakvom sudskom odlukom. Nadali smo se boljom odlukom.
Klisović: Šokirao sam se i nisam to nadao. Ne ni javnost, pa čak ni srpska javnost nije to očekivalo. Sud nas je sve iznenadio i poslao krivu poruku. Sud tretira dopušteno u međunarodnoj zajednici Šešeljeve postupke.
U raspravu se uključila iz Francuske i Florence Hartmann.
Bili ste i prošli tjedan u Haškom sudu
Hartmann: Prošli tjedan sam bila u sudu, bila sam kažnjena jer sam pisala o nekim stvarima. Ne samo da sam zgrožena, već je potpuno suprotno što znači riječ pravda. Sada je sebe sud napravio samoubojstvo, dao je udar u nade da gdje bi u budućnosti imalo pravde. Nikad neće biti pravde u budućnosti.
Sama optužnica nije bila kvalitetno sastavljena
Hartmann: Možemo ući u tehničke stvari. Ako imate sudsku presudu gdje se može uvijek naći neki drugi problem. Da vam kažu da nije bilo bombandiranja po Sarajevu, da je bilo za ne znam što više... Pokušavamo to sada vrlo ozbiljnim problemom, a mi se nadamo da je to i dalje prvoaprilska šala. Ovi ljudi ne zaslužuju raditi ovaj posao.
Ima li onog što se spominje kao teza da sud izbjegava presudu da ne sude vlasti Srbije početkom devedesetih.
Hartmann: Pitanje je da jedna država koja je umješana, države ne mogu poticati masivno nasilje. Podržavaju masovno ubijanje i to moramo zaustaviti jer se to ponavlja u svijetu. Nitko ništa ne odgovara osim masivnih ubojica, treba se zaustaviti sustav, sud je to polomio. Budućnost nam je jako u opasnosti. Međunarodnu pravdu da se humanizira pravda među ljudi. U 21. Stoljeću nam se loše piše, moramo to popraviti.
Šešelj je bio glasnogovornik zločina i promotor, obljetnica krvavog Uskrsa
Lucić: Tijekom devedesete godine susrećemo se sa završnim činom. Nema prekrivenih politika gdje je cijeli policijski aparat prekriven Srbima, najveći direktori su bili Srbi. Još prije 90 godine svima je bilo jasno da je velikosrpska politika uzela maha. Šešelj nije slučajna figura, još uvijek je osoba koja predstavlja nešto kroz namjere službi koji rade prekriveno. Umirovljeni djelatnici službe obilaze srpska sela i pripremaju potporu srpske pobune. Šešelj nije samo budala, inteligentan je zločinac koji tako postupa plašeći Srbe i uzrokuje zločine. Ideolog je zločina.
Šuica: Iskoristili smo ulogu u EP, pokrenuli smo rezoluciju Šešelja. Tada je svih 7 grupacija supotpisalo gdje upozoravamo Haški sud zbog puštanja iz pritvora, tom rezolucijom želimo upoznati Vijeće i Komisiju, UN, srpsku vladu, predsjednika, svim relevantnim ljudima smo uputili rezoluciju. Rijetki su joj se protivili, kako bi ukazali na problem. I Hrvatski abor je uveo rezoluciju o tome, nitko nije reagirao, Beograd se potpuno oglušilo.
Sutkinja izašla u javnost
Mikuličić: Jako interesantno to mišljenje sutkinje koje će izvjesno biti jedna ishodišna točka za buduću žalbu za to. Nije se složila s mišljenjem sudca, izrazila je drugi stav, u predmetu Gotovina-Markač je došlo do predglasavanja. Nije to nešto neobično što se događa, sadržaj istupanja je indikativan jer smatra da je na osnovu ovog što je manjkavo izvedeno, da i tako je bilo dovoljno da ga se proglasi krivim. Vjerojatno će to mišljenje potencirati žalba, druga dva sudca su drugačije izrazilo i imalo mišljenje. Za mene je presuda utemeljena ili nije, o tome će reći žalbeno vijeće.
Rekli ste mi prije emisije da je problem sudaca
Mikuličić: Mi koji smo radili tamo smo to odmah uočili. Veliki broj pravnika zapravo po svojoj vokaciji nisu suci koji su stekli vještinu održavanja reda, upravljanja procesom, onda vam se događa situacija da zapravo, kod Šešelja, mnogo brojno naprosto izvrijeđao sudsko vijeće, osim što su ga kažnjavali za nepoštivanje suda nisu našli mjere kako bi ga spriječili. Svoj ego hrani poticanjem mržnje.
Nije li mu sam sud napravio pažnju
Mikuličić: To je druga tema. U to vrijeme se činilo da on je u terminalnom stadiju bolesti pa se sud humanim stranima se vodeći ga je pustio na slobodu.
Ili da ih prestane vrijeđati
Mikuličić: Možda ne bi to trebao biti stvarni cilj. Naprosto je maltretirao sud. Nije imao profesionalnog odvjetnika. To je ono što želim reći. Sudac koji je vodio predmet, on u svojoj karijeri nikad nije bio sudac. Nikad nije sudio, nije stekao vještine za sud i došlo je do toga da je Šešelj to dobro iskoristio.
Da Šešelj umre prije nego završi žalbeni proces
Klisović: To je vrlo loša poruka da ostane žalbeni postupak. To je izuzetno loše i to ne želimo poslati međunarodnoj zajednici. Šalje krivu poruku i ostalim diktatorima političarima.
Šuica: Ne bih se upuštala u analizu sudaca, hrvatska javnost je danas očekivala drugu presudu. Mislim da je, iako je običaj ne komentirati presude, danas ne postoji Hrvat koji ne može ostati hladan na ovu presudu. S kojim ciljem je osnovan ovaj sud, dolazimo da to nije sud kojim smo očekivali da će biti. Presuda je katastrofalna.
Javila se Škare Ožbolt i postavila pitanje
Šuica: Čula sam ju danas, žalosno je što je nismo nastavili pratiti. Vjerujem da trebamo nastaviti u tom smjeru kako bi drugostupanjska presuda išla u korist Hrvatske.
Lucić: Ova politika ne može destabilizirati Hrvatsku, snažni smo. Naš sustav sigurnosti je stabilan. Situacija u BiH je potpuno drugačija. Vrlo je važno pitanje, ne špegelj već politika koja traje sto godina. Jedna velikosrpska politika. Hoće li dalje plamtiti i izazivali loše na ovim teritorijima. To je bitno pitanje.
