ZAGREB (AA) – Neće biti prečaca za ulazak BiH u EU, proces priključenja bit će kompleksan i mukotrpan, složili su se sudionici konferencije „Europski put Bosne i Hercegovine: Izazovi i perspektive“ održane danas u Zagrebu , javlja Anadolu Agency (AA).

Konferenciju je otvorio hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač, koji je istaknuo kako su sve zemlje jugoistočne Europe (JIE) na putu prema europskim integracijama i stabilizaciji političke situacije.

Kovač je kazao kako je 60 posto hrvatskih građana za politiku proširenja EU na susjedstvo. Poručio je kako proces pridruživanja za ove zemlje znači i proces pozitivne stabilizacije društava, ali i cijelog okruženja.

Ocijenio je kako novi pristup EU prema BiH daje rezultate vidljive kroz predavanje zahtjeva za članstvo BiH u EU početkom ove godine. Najavio je potpisivanje ugovora o europskom partnerstvu između Hrvatske i BiH na razini ministarstava vanjskih poslova, kojim će Hrvatska biti snažna tehnička podrška i prijatelj BiH na njezinom europskom putu.

Kovač očekuje da će nova srbijanska Vlada “djelovati europeizirajuće na dio srpskog naroda u BiH” te pomoći stabilizaciji.

Gordan Jandroković, predsjednik saborskog Odbora za vanjske poslove, naglasio je kako EU nije jedini međunarodni akter koji djeluje na BiH, već da postoje i drugi akteri, kao što su SAD, Rusija i Turska, koji su na ovom području djelovali i kroz povijest, pa i kroz Dejtonski sporazum, te pomogli završetku ratnih sukoba. Istaknuo je važnost dogovora svih međunarodnih aktera i EU o procesu pridruživanja BiH.

Tonino Picula, predsjednik izaslanstva Europskog parlamenta (EP) za odnose sa BiH i Kosovom, ocijenio je kako tzv. novi pristup EU prema BiH više nije „novi“. Rekao je kako su EU vanjske politike u posljednjih godinu i pol dana manje jedinstvene, što se odražava i na BiH kao pregovarača.

Dubravka Šuica, zamjenica Tonina Picule, izjavila je kako EU nije umorna od proširenja, poručivši kako prečaca za proširenje neće biti, nego kako očekuje ispunjavanje kriterija od zemalja koje aspiriraju u EU.

Šuica je ustvrdila kako će se Hrvatska kao čimbenik oduprijeti svakom unitarizmu i separatizmu u BiH te kako će podržati koncept federalizacije. Istaknula je kako će se pritom fokusirati na konstitutivnost svih naroda, posebno hrvatskog, koji je, rekla je, „konstitutivan de iure, ali ne i de facto“.

Jozo Radoš, član izaslanstva EP za odnose sa BiH i Kosovom, istakao je kako je priključenje svih šest zemalja Jugoistočne Europe u EU interes i EP-a i cijele EU. Poručio je kako ove zemlje mogu Uniji biti „brana prema istoku, ali ujedno i vrata i prozor za komunikaciju“.

Andrej Plenković, potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku EP-a, također je ustvrdio kako za BiH neće biti prečaca za priključenje, već će biti riječ, kazao je, o vrlo dugom, kompleksnom i zahtjevnom putu prema EU. No, istaknuo je kako očekuje da će BiH sada uhvatiti korak sa ostalim zemljama JIE.

Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije i specijalni predstavnik EU u BiH, prisjetio se demonstracija u BiH prije dvije godine, koje je nazvao pozivom za buđenje. 

„Vrijeme je da se fokusiramo na socioekonomske reforme u periodu nekoliko narednih tjedana do dva mjeseca“, poručio je.

Istaknuo je kako su važni koraci novi sporazum sa MMF-om, koji će sufinancirati reforme, zajedno sa paketom Svjetske banke i paketom iz EU, koji će iznositi oko milijardu eura te još pola milijarde investicija od strane Europske banke za obnovu i razvoj. Naglasio je kako se radi o periodu od naredna dva mjeseca.

Poručio je kako je sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH stupio na snagu nakon sedam godina blokade.

„Ostavite razlike sa strane, sada je vrijeme da se krene naprijed“, poručio je Wigemark političarima i strankama u BiH. Dodao je kako je ekonomski rast u BiH oko tri posto, veći nego hrvatski, te kako se isti trend rasta očekuje kroz naredne dvije-tri godine.

Prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH Bruce Berton kazao je kako je BiH visoko na listi prioriteta SAD u regiji. Kao glavni izazov za put BiH prema euroatlantskim integracijama, kojeg SAD podržava, rekao je Berton, jest osjećaj zajedničkog nacionalnog identiteta u BiH. Istaknuo je važnost zajedničke suradnje političara u BiH.

Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH, poručio je kako je cilj da BiH dobije status kandidata do konca 2017. godine. Istaknuo je kako je europska perspektiva izvukla BiH od šire katastrofe u veljači 2014. godine.

Hasan Muratović, bivši premijer i potpredsjednik Paneuropske unije BiH, ocijenio je kako u BiH postoji nedostatak patriotizma koji koči zemlju na europskom putu.